Naučnici veruju da su uspeli da otkriju kako da "isključe" autoimune bolesti i nadaju se da će novi tretman u lečenjumultiple skleroze biti uspešan.
Stručnjaci sa Univerziteta Bristol kažu da bi novo otkriće moglo da poboljša život milionima ljudi širom sveta, jer je studija otkrila kako se ćelije imunog sistema pretvaraju iz zaštitnika u napadača i kako se mogu zaustaviti u trenutku kada zabunom počnu da napadaju zdravo tkivo u telu.
Zdravstvena stanja koja bi se mogla tretirati su multipla skleroza, dijabetes tipa 1, Grejvova bolest i sistemski lupus.
Vođa studije Dejvid Vrajt, profesor Univerziteta za ćelijsku i molekularnu medicinu kaže da uvid u molekularne osnove specifične antigenske imunoterapije otvara nove mogućnosti za poboljšanje selektivnosti u pristupu, obezbeđujući pouzdane rezultate markera koji mere efektivnost tretmana.
"Ova saznanja sadrže vrlo važne zaključke koji su bitni za mnoge pacijente koji pate od autoimunih bolesti koje se jako teško leče" - dodaje Vrajt.
Tokom studije, naučnici su uspeli da selektivno odrede ćelije koje izazivaju autoimuna oboljenja, tako što su oslabili njihovu agresiju koju su vršile na tkiva u telu, pretvarajući ih u ćelije koje su sposobne da štite protiv bolesti.
Ova vrsta promene prvo je primenjena na alergije, u tretmanu pod nazivom alergijska desenzitizacija, ali se tek sada otkrilo da postoji mogućnost da se primeni i na autoimuna oboljenja.
Naučnici su sada otkrili i kako aktivnost fragmenata proteina, koji su prva meta napada, može da koriguje autoimuni odgovor. Njihov rad je pokazao i da se uspeh tertmana može postići postepenim povećavanjem doze injekcija antigenskih fragmenata.
Kako bi proverili kako ova terapija deluje, naučnici su pogledali unutar ćelija imunog sistema, kako bi shvatili koji geni i proteini treba da budu isključeni tretmanom.
