Ljupka tamnocrvena višnja (lat. Prunus cerasus) potiče iz Severne Indije i Irana, a popularna je od davnih vremena. Obožavali su je Persijanci i Rimljani, koji su sa njom upoznali Britance, da bi je oni proširili po svetu.
Prema budističkoj legendi drvo višnje ponudilo je svoje plodove Mayi, Budinoj majci, da bude zdrava i sita tokom trudnoće. Legenda ima temelja, jer višnja neguje čitav organizam i daje osećaj sitosti.
Lekovita svojstva višnje
Višnje su poznate po svojim brojnim lekovitim svojstvima i antioksidativnom delovanju. Bogate su vitaminima A, C, E i folnom kiselinom, mineralima kalijumom, magnezijumom, gvožđem i vlaknima.
Višnja sadrži fenole, galičnu i p-kumarinsku kiselinu, kemferol i kvercetin. Jaka antiupalna svojstva višnje čine je korisnom za smanjivanje boli kod gihta i upale mišića, osteoartritisa i reumatoidnog artritisa. Istraživanja potvrđuju da dvadeset višanja dnevno ili koncentrat te količine višanja imaju isto svojstvo na oslobađanje od boli kao aspirin ili brufen.
Akutne upale odgovor su tela na ozlede, infekcije, nepravilnu prehranu i alergene. Ako su upale dugotrajne, mogu dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema poputsrčanih bolesti, artritisa, astme i dijabetesa. Novija istraživanja nude sve više dokaza o pozitivnom delovanju višanja na smanjenje upala. U jednoj od studija desetoro ljudi tokom dve nedelje svaki dan je pilo 250 ml soka od višnje, nakon čega su im se značajno smanjili upalni procesi, normalizovao se nivo triglicerida i LDL holesterola - rizičnih faktora za razvoj srčanih bolesti.
Štite od slobodnih radikala
Višnje obiluju fenolnim spojevima - snažnim antioksidansima koje štite nervni sistem i sprečavaju oksidativni stres. To je bitno za starije osobe, jer ih štiti od neurodegenerativnih poremećaja poput gubitka pamćenja, senilne demencije i Alchajmerove bolesti. Zbog visokog nivoa antocijanina višnje značajno deluju u smeru prevencije raka, naročito debelog creva.
Višnja je jedna od retkih vrsta voća koje sadrži melatonin – prirodan hormon koji reguliše san. Naše telo inače prirodno luči hormon melatonin koji se oslobađa samo tokom noći, obično nakon 21.00 sati, i tako podstiče san.
Pre spavanja popijte čašu čistog višnjinog soka. To će vam omogućiti dubok, neprekidan i opuštajući san. Melatonin se takođe koristi u lečenju tegoba menopauze, odvikavanja od lekova, kod raka dojke i prostate, hiperaktivnosti i deficita pažnje.
Koristi ostalih delova višnje
Sušene višnje deluju slično kao i sveže. Idealna su zamena kada višnje nisu dostupne u svežem obliku. Peteljke višnje daju čaj koji pomaže kod izbacivanja peska iz mokraćnih kanala, celulita, impotencije, bubrežnih bolesti i hroničnog kašlja. Lišće višnje odlično je sredstvo za lepotu, a pomaže kod peruti i otečenih kapaka. Semenke višnje primenjuju se kao toplo-hladni oblozi i kao punjenje za jastuke.
Sadnja i berba višnje
Višnja se sadi u jesen. Može se uspešno uzgajati na gotovo svim, osim na previše vlažnom i teškom zemljištu. Tokom hiljadu godina uzgoja, kultiviranom je mnogo vrsta višnje.
Višnja počne davati plodove u trećoj godini nakon sadnje. Vreme berbe započinje u junu. Ovaj je plod čest sastojak voćnih kolača, sokova i drugih ukusnih poslastica. Osim ukusom, neodoljiv je i mirisom, pa je popularan dodatak kozmetičkim proizvodima.
Višnje su dostupne tokom čitave godine u smrznutom, kandiranom, sušenom ili konzerviranom obliku te kao sok, ali su sirove ipak najzdravije. Da biste iskoristili sve prednosti višnje, dnevno konzumirate jednu do dve čašice ovog voća. Dug je popis jela u kojima možete koristiti višnje, a to su različiti deserti, kolači, sosevi, džemovi, sokovi, kompoti i drugo.
Sok od višanja
Sastojci: 5 kg višanja, 3,5 kilograma šećera, 25 grama limunske kiseline, 1 l vode
Priprema: Očišćene višnje pomešajte sa limunskom kiselinom i vodom. Ostavite 24 sata, procedite kroz gazu, dodajte šećer i mešajte dok se ne otopi. Sipajte sok u sterilizovane boce, pa dobro zatvorite.
Energetske pločice sa višnjama
Sastojci: 2/5 čašice badema, pola šoljice mlevenog lana, pola šoljice sušenih višanja, pola šoljice sušenih brusnica, stevija ili drugi prirodni zaslađivač, 2-3 kašičice vode.
Priprema: Dobro sameljite sve sastojke. Smesu rasporedite po tepsiji. Isecite kao pločice.