Tatjana Popović, vlasnica brenda Totally Wellness i na š poznati sertifikovani health coach, autor, predavač, kreator i organizator nekoliko različitih programa, uključujući “5 dana detoks program” već dve decenije potpuno je zdrava osoba! Naime, suočila se sa karcinonom levog bubrega 2004. godine i nakon izuzetno teške hemioterapije, režim ishrane potpuno je promenila 2005. godine, kada je donela odluku da ću investirati sve svoje resurse u to da unapredim svoje zdravlje.

Uz pomoć prestižnog holivudskog konsultanta makrobiotike Mine Dobić, nakon operacije, odlučila je da pruži šansu ovom režimu ishrane i savlada njegove osnove. Hemoterapije je bila prekinula, jer ih je izuzetno teško podnosila. I ne samo to, u Njujorku je završila studije health coaching-a na renomiranom i svetski priznatom Institutu za integrativnu ishranu.

- Verovati u isceljenje je najvažnija stavka. Prijatelji i članovi porodice su mi govorili da bi trebalo da promenim način ishrane, ja sam to negirala i uopšte nisam želela da idem tim putem. Međutim, imala sam veliku sreću da baš nakon teških hemioterapija, a prethodno završenog zračenja i operacije, da upoznam jednog dečaka koji je tada imao 7 godina. Došao je u moju sobu da me poseti, tada sam baš bila loše, na ivici života i smrti. Nisam znala ko je on, pružio mi je šolju čaja i ispričao da je njemu makrobiotika pomogla da prevaziđe karcinom mozga - otkrila je Tatjana.

Godinama je tragala za svoj uzrok dobijanja karcinoma.

- Obično ljudi traže razloge u genetici, ali kod mene u porodici nije bilo drugih članova koji su imali tu dijagnozu. Odgovor sam pronašla kroz tradicionalnu kinesku medicinu koja povezuje emocije sa organima - šta mi osećamo, a da nismo ni svesno toga. Bubrezi su povezani sa strahovima. To je emocija kojom sam se baš dosta bavila prethodne sve decenija, u želji da saznam šta je moglo da dovede do takve dijagnoze. I zapravo, iza toga leči gubitak roditelja pet godina pre nego što su mi dijagnostikovali karcinom bubrega.

Preporučuje svakom da vodi dnevnik emocija. 

- Pišite šta jedete za doručak, ručak i večeru, a potom u dnevnu emocija zapisujemo kako se osećamo za vreme obroka, nakon njega, ili u pauzi između dva jela. Tada postajemo svesni svojih emocija i onoga što osećamo tokom dana. Ljudi neretko sve svrstavaju pod neku tugu ili ljutnju, a ne vide razliku između svih tih emocija. Na osnovu svega što zapišemo, možemo uočiti i obrazac, jer ako se nešto ponavlja svako veče, e onda možemo da otkrijemo šta stoji iza toga. I naravno, ako želimo dublje da radimo, onda je tu pomoć psihoterapeuta- rekla je na Hype televiziji. 

U jednom intervjuu za "Stil" Tatjana je otkrila brojne stvari o zdravoj ishrani koje su joj pomogle da svoje telo i zdravlje dovede u balans.

Obično je sinonim za proteine meso, a da li ga možemo nadomestiti i kroz druge namirnice?

- Ovo je nešto što vegani vrlo dobro znaju - sasvim dovoljan unos proteina možete sebi obezbediti i biljnom ishranom. Na primer, sve vrste mahunarki, pečurke i tofu obiluju biljnim proteinima! Potrebe za proteinima u ishrani zavise od starosti, pola i fizičke aktivnosti, a preporučeni dnevni unos proteina za odrasle osobe dobrog zdravstvenog stanja je 0,8-1 g po kilogramu telesne težine. Svima koji poste, preporučila bih da svakodnevno konzumiraju mahunarke (pasulj, sočivo, leblebiju, grašak, boraniju), kinou, heljdu, pečurke, organski tofu sir, semenke (lanene, bundevine, suncokretove, čia, konopljino seme), zeleno lisnato povrće, te koštunjave plodove.

Šta bi sve obroci tokom dana trebalo da sadrže da bismo imali dovoljno energije? Na šta bi trebalo da obrate pažnju ljudi koji su veoma fizički aktivni?

- Kako bismo postigli visok nivo energije za sve naše obaveze u toku dana, u ishrani bi trebalo da vodimo računa o balansu tri glavna makronutrijenta – proteina, masti i ugljenih hidrata.

Savetujem da polovinu svakog našeg obroka čini povrće, pre svega zbog njegovog snažnog antikancerogenog, antiinflamatornog, antivirusnog i antibakterijskog delovanja. Druga polovina obroka trebalo bi da obuhvati ravnomeran unos proteina i kvalitetnih ugljenih hidrata (najbolje integralnih žitarica).

Unos zdravih masti i voća savetujem u manjim količinama, a od velike važnosti je i pravilna hidratacija, odnosno dovoljan unos vode u toku dana.

Što se tiče ljudi koji se bave sportom ili su na drugi način veoma fizički aktivni, kod njih je, s obzirom na to da troše mnogo više energije, pre svega povećana potreba za proteinima. Preporučeni dnevni unos proteina za sportiste je 1,5-3 puta veći u odnosu na standarni. Koju hranu i koliko treba jesti, naravno, zavisi od vrste, trajanja i intenziteta vežbanja. U toku posta, sportisti se mogu opredeliti za obroke koji podrazumevaju beli i integralni pirinač, kinou ili druge žitarice uz bareno, pečeno ili sveže povrće i biljni protein po izboru (pasulj, leblebija, grašak, boranija, sočivo), zatim za ribu sa batatom, običnim krompirom ili žitaricom uz salatu, sendviče sa hlebom od celog zrna i puterom od koštunjavih plodova ili sa tunjevinom i humusom, kao i za smutije sa biljnim mlekom i proteinima u prahu (kokosov, konopljin, bundevin i dr.), ovsene kaše sa voćem i koštunjavim plodovima, pirinčane krekere sa puterom od kikirikija i dr.

Koje zdravke grickalice preporučujete?

- Namirnice kao što su orašasti plodovi, iako veoma zdrave, takođe su i izuzetno kalorične, te ne bi trebalo konzumirati više od 30-45g dnevno. Sirove torte i kolači, iako bez rafinisanog šećera, apsolutno imaju svoju kalorijsku vrednost i sa njima nikako ne bi trebalo preterivati. Kao zdrave grickalice toplo preporučujem štapiće od celera, šargarepe, paprike ili krastavca sa humusom od leblebije ili sočiva. Takođe, možete se opredeliti i za koštunjave plodove, semenke (bundevine, suncokretove i dr.), domaće kokice bez ulja, kao i za sveže voće ili čips od sušenog povrća i voća - naravno, u umerenoj količini.

Koja vrsta ribe je dobra, a pristupačna svima? Koliko puta nedeljno bi trebalo da se jede?

- Budući da je izuzetno zdrava, ribu bi generalno trebalo jesti tokom cele godine, a ne samo tokom posta, i to minimum jednom do dva puta nedeljno. Tzv. ,,masne ribe” su naročito dobre po zdravlje, budući da su bogatije omega 3 masnim kiselinama i vitaminom D. Moja topla preporuka su sveža pastrmka, bakalar, haringa, kao i brancin, orada i divlji losos, koji su skuplja opcija.

Da li bismo i u kojim količinama smeli da jedemo konzerviranu hranu? Kako ona utiče na naš organizam?

- Konzervirana riba najčešće je uskladištena u rafinisanim biljnim uljima, pre svega suncokretovom i sojinom, koja snižavaju imuni sistem, a povećavaju zapaljenjske procese. Ukoliko se opredeljujete za ovaj tip proizvoda, gledajte da ulje bude nerafinisano (npr. ekstradevičansko maslinovo) ili da tunjevina bude u salamuri. Kada kupujete konzerviranu hranu, obavezno čitajte deklaracije, a svakako je najbolje da ribu konzumirate tako što ćete je svežu peći u rerni na ulju koje je stabilno na visokoj temperaturi ili je kuvati na pari.

Koja ulja je najbolje koristiti za pripremu hrane?

- Kod pripreme obroka važno je opredeliti se za nerafinisana ulja, u kojima su, usled ,,hladnog” ceđenja pomoću prese, očuvani svi enzimi, esencijalne masne kiseline, vitamini i minerali. Za razliku od njih, rafinisana ulja dobijaju se hemijskim ekstrahovanjem ulja iz biljke, čime se, nažalost, uništava većina njihovih korisnih sastojaka. Međutim, ovo je znatno jeftinija metoda proizvodnje, pa su i rafinisana ulja mnogo rasprostranjenija i pristupačnija. Prilikom odabira određenog ulja važno je obratiti pažnju i na njegovu ,,tačku dimljenja”, koja, zapravo, predstavlja temperaturu na kojoj ulje počinje da gubi svoja korisna svojstva, dok ujedno dolazi do stvaranja štetnih materija. Neka ulja se mogu koristiti na visokim temperaturama, te su preporučljiva za prženje i dinstanje, dok se druga, zbog niske tačke dimljenja, preporučuju isključivo kao salatna. Na primer, kod dinstanja, pečenja, prženja i pohovanja možete se opredeliti za: maslinovo ulje, ulje semena grožđa ili ulje avokada. Za dresinge i prelive preporučujem: susamovo, laneno, ekstradevičansko maslinovo ulje, kao i ulja koštunjavih plodova i semenki.