Evo šta čeka čoveka od 70 godina, ako se aktivno ne kreće sa 50: Činjenice koje šokiraju

Vežbanje je važno, a nedostatak fizičke aktivnosti može ozbiljno da našteti zdravlje osobe Dodajte Kurir Stil u vaš Google izbor
Foto: Shutterstock

Ako osoba izbegava aktivno vežbanje nakon 70. godine, suočava se ne samo sa „mirnom starošću“, već sa brzim povećanjem fizičke krhkosti, naglim povećanjem rizika od padova i, posledično, gubitkom nezavisnosti. Nedostatak vežbanja pokreće kaskadu destruktivnih procesa u mišićima, srcu i mozgu, značajno ubrzavajući biološko starenje.

Gubitak mišića i fizička slabost

Bez kretanja, mišići veoma brzo atrofiraju. Dok prosečna osoba gubi oko 15% mišićne mase po deceniji nakon 70. godine, za one koji vode sedentarni način života, ovaj proces može biti katastrofalan: do 70. godine, ukupan gubitak mišića može dostići 40%. Zbog toga su jednostavne svakodnevne aktivnosti – ustajanje sa stolice, penjanje uz stepenice ili podizanje namirnica – nepodnošljive.

Rizik od padova i preloma

Slabost mišića je direktno povezana sa gubitkom ravnoteže. Nedostatak kretanja narušava funkciju receptora koji obaveštavaju mozak o položaju tela u prostoru. Rezultat je visok rizik od padova. Za osobe starije od 70 godina, prelom kuka često znači nepokretnost i značajan pad kvaliteta života. Istraživanja pokazuju da ljudi starosti 70–79 godina sa ograničenjima u najmanje jednoj dnevnoj aktivnosti imaju 2,5 puta veći rizik od smrti od svojih aktivnih vršnjaka.

Foto: Shutterstock, fizkes/Shutterstock

  Srce i krvni sudovi

Oslabljeno srce gubi sposobnost da adekvatno reaguje na stres. Čak i umeren napor može izazvati kratak dah i skokove krvnog pritiska. Sedentarni način života doprinosi propadanju endotela (unutrašnje obloge krvnih sudova), što je rani korak ka aterosklerozi. Štaviše, nedostatak vežbanja dramatično povećava rizik od razvoja dijabetesa tipa 2 i koronarne bolesti srca.

Kognitivne funkcije i raspoloženje

Mozak takođe pati od fizičke neaktivnosti. Sedentarne starije osobe doživljavaju brži pad kognitivnih funkcija i veći rizik od razvoja demencije (uključujući Alchajmerovu bolest). Psihološki, ovo se manifestuje kao apatija, gubitak interesovanja za svet oko sebe, povećana razdražljivost i sklonost ka depresiji.

Opšta prognoza

Sedentarni način života nakon 70. godine je faktor koji povećava rizik od smrti od svih uzroka. Međutim, važno je razumeti da čak i u tim godinama, početak redovne aktivnosti (čak i samo hodanje) može značajno poboljšati vašu situaciju i smanjiti rizik. Istraživanja pokazuju da ljudi koji prelaze sa niske na visoku fizičku spremnost, čak i nakon 70. godine, smanjuju rizik od smrtnosti za približno 50%.

This browser does not support the video element.

Mogu li ljubav i različita politička uverenja da opstanu zajedno? Stručnjaci za Kurir TV o sukobima koji se prenose i u porodični dom Izvor: Kurir televizija