2 načina ishrane koji se smatraju najzdravijim: Samo ovako ćete usporiti starenje i sprečiti razvoj bolesti
Hrana koja će obnoviti vaše ćelije i način na koji je konzumirate mogu da vam produže život znatno, tvrdi Valter Long
Izvor: Vanja Milenković
Valter Long, direktor Instituta za dugovečnost na gerontološkoj školi Leonard Dejvis na Univerzitetu Južna Karolina navodi da ishrana i njen kvalitet igraju ključnu ulogu u dugovečnosti i dobrog zdravlja.
On napominje da „neke promene u ishrani imaju veći uticaj nego što se očekivalo“.
Longo je studirao dugovečnost u Italiji skoro 20 godina, počevši od 1989. Eksperimentišući na životinjama kao što su miševi, on i njegove kolege su otkrili da određene dijete mogu da poprave ćelije, smanje upalu i poboljšaju rezultate lečenja raznih oboljenja.
Praćenje dve specifične dijete može značajno poboljšati vaše zdravlje i dovesti do dužeg života.
1. Dijeta koja oponaša post
Ovu dijetu je razvio sam Longo, a ona je poznata kao FMD (Fasting Mimicking Diet), dijeta je petodnevni plan ishrane koji sadrži mnogo nezasićenih masti i malo proteina i ugljenih hidrata.
Kada se pridržavate ove dijete, Longo preporučuje post od 12 sati dnevno, što uključuje jelo, na primer, od 8 do 20 časova. Tako vreme do sledećeg jutra postaje period posta. Za pacijente sa rakom, on preporučuje povećanje ovog vremena posta na 14 sati dnevno sa petodnevnim intervalom.
On napominje da praćenje FMD dijete samo dva do četiri puta godišnje može pružiti značajne prednosti onima koji jedu standardnu američku dijetu.
2. Dijeta za dugovečnost
Dijeta dugovečnosti zasniva se na različitim principima, prvenstveno pozajmljenim iz okinavske i mediteranske dijete. Ovaj koncept podrazumeva da svakodnevna ishrana treba da se sastoji uglavnom od veganskih proizvoda, sa malo voća, ali sa naglaskom na raznovrsnom povrću. Orašasti plodovi, integralne žitarice kao što su smeđi pirinač i kinoa i mahunarke su važan deo ishrane. Longo preporučuje uključivanje ribe u ishranu 3-4 puta nedeljno.
On naglašava da, iako su proteini važni za zdravlje, ne bi trebalo da prelaze preporučeni dnevni unos, a potrošnja sira treba da bude minimalna. Kada su u pitanju životinjski proizvodi, Longo savetuje izbegavanje crvenog i belog mesa, uključujući piletinu i ćuretinu, i ograničavanje ukupnog unosa životinjskih proizvoda.