Nikad zaboravljen

174 godine od rođenja Pjera Ogista Renoara: Genije koji je nesavršenost slavio kao osnovu lepote

U svoja dela scena iz svakodnevnog života, aktove, mrtve prirode, pejzaže, ovaj plodan umetnik je uvek unosio svoje emocije
Vesti
21:16h
174 godine od rođenja Pjera Ogista Renoara: Genije koji je nesavršenost slavio kao osnovu lepote
Foto: Wikipedia

Jedan od najistaknutijih impresionista i najvećih evropskih slikara 19. veka, slikar Pjer Ogist Renoar, rođen je 25. februara 1841. godine u francuskom mestu Limož.

Ovaj impresionista je tragao za inspiracijom i novim pogledima na putovanjima po svetu. Na tim putovanjima sticao je brojne prijatelje, širio je svoje perspektive, ali mahom u ime svoje umetnosti, a ne lične nesigurnosti.

Nije bilo sumnje da su slike Renoara izuzetne. Njegove slike pevaju sa životom, njegova kičica intimno miluje svoje podanike. Zanimljivo je da je on težio tome da proslavi nesavršenost kao osnovni vid lepote, međutim, sam se nije ustručavao da svoje modele ulepša kako bi dobio izgled kakav želi da stvori.

U statui Bude pronađena mumija stara 1.000 godina! Više saznajte OVDE.

U svoja dela scena iz svakodnevnog života, aktove, mrtve prirode, pejzaže, ovaj plodan umetnik je uvek unosio svoje emocije. Međutim, dok su njegove slike odisale igrom sa bojama, svetlošću i pune primamljive i, čak, svečane živosti, on sam nije delovao kao srećan čovek.

Renoar je bio napet, nemiran i zahtevan duhom. On je cesto zanemarivao ljude oko sebe. Jednog dana bi bio zadovoljan sobom i hvalio bi se, a već sutradan pokazivao je svoju duboko ukorenjenu nesigurnost. Talenat ovog velikog umetnika došao je do punog izražaja tek kada je počeo da slika žene. Njegove bujne, punačke dame, od kojih mnoge imaju isti stas i lice, bile su izrazito rečite i pune ženstvenosti. Neki slikari su posvetili karijere pokušavajući da prenesu dubinu u slikanju žena koju je prenosio Renoar.

Renoar je imao problema sa reumatizmom, pa je teško slikao, a kako je bolest napredovala bio je prinuden da koristi kolica i nije mogao da slika klasicna platna. U kasnoj fazi zanimao se za skulpturu.

Ovaj čuveni umetnik, koji je umro 1919. godine, družio se sa Alfredom Sislijem, Frederikom Bazilom i Klod Moneom. Njegova dela Mlade devojke za klavirom, Na terasi, Devojka koja se češlja, Mulen de la Galet, Portret gospodice Grimpel sa plavom trakom, Kupačica i mnoga druga verodostojno predstavljaju duboki pečat jednog vremena.

Pratite Stil magazin na facebook:
https://www.facebook.com/Stil.kurir.rs