Muškarci ne postaju muškarci odmah. To je dug, težak put. Ponekad trnovit, često neprimećen od strane drugih, ali uvek ispunjen unutrašnjom borbom i samoistraživanjem. I na ovom putu, reči su posebno važne. Jednostavne, ali precizne. Izgovorene jednom od strane oca - i pamćene celog života. Po mogućnosti - ne usputno, ne kroz stisnute zube, već sa verom. Jer se ove reči zauvek negde duboko talože.
Sin može biti odrastao, sa bradom, hipotekom i svojom decom. Ali negde duboko u njemu i dalje živi dečak koji čeka da ga otac pogleda sa odobravanjem, da kaže nešto važno, da ga prizna. Ponekad je jedna fraza dovoljna da da smer koji neće skrenuti sa puta ni posle godina.
Psiholozi tvrde: dečaci odrastaju sa deficitom muškog obrazovanja. Majke se trude koliko mogu. Ali majčinska ljubav je usmerena na brigu, na "ne trči", "ne pravi buku", "ne mešaj se". I ko će reći: "Super si, idi pokušaj! Ako padneš, ustaćeš"? Ko će usaditi veru da muška snaga nije samo u mišićima, već i u tome kako držiš reč ili štitiš svoje dostojanstvo?
I to su reči koje bi otac trebalo da kaže svom sinu. Čak i ako već ima četrdeset godina.
1. "Pametan si, možeš to da podneseš."
Ove reči su kao unutrašnji štit. Ne "moraš biti odličan učenik", ne "kakve su to gluposti u tvom dnevniku?!", već jednostavno: "Pametan si, možeš ti to da podneseš".
Ova fraza pruža podršku: čak i ako nešto ne uspe, čuje se unutrašnji glas: "Možeš ti to da središ." I osoba ide napred.
Takve reči duboko deluju. One su te koje daju samopouzdanje kada se pojave greške, sumnje i strahovi. Kada svet vrišti: "Nisi dovoljno dobar" – unutra postoji tih, ali stabilan odgovor: "Ne, mogu ja to da podnesem."
Kao što je rekao Albert Ajnštajn: "Ne činite dete uspešnim. Učinite ga srećnim. Onda će, kada odraste, sigurno biti uspešno."
2. "Dajte kusur ako je potrebno"
Da, malo je surovo. Ali život, koliko god trivijalno zvučao, nije uvek blaga stvar.
Ali njegova suština nije u agresiji, već u samoodbrani. Dečak treba da zna: ima pravo da brani granice. Svet neće uvek biti pravedan. Ponekad je surov. I ne možeš uvek popustiti. Ponekad moraš da uzvratiš. Ne da bi ponizio, već da bi sačuvao sebe.
"Možda ćeš biti udaren. Ali ne smeš da pobegneš. Uzvrati udarac."
Ne treba da uči sina da se tuče, ne treba da ga vodi u posebne odeljenja gde će ga učiti da jače udara. Trebalo bi da mu usadi ideju da mora biti u stanju da se zaštiti.
"Kukavica umire hiljadu puta, a hrabar čovek samo jednom", rekao je Šekspir.
I u ovoj istini nema okrutnosti, već samo potrebe za unutrašnjim jezgrom. Važno je da dete zna: hrabrost nije samo ne plašiti se, već i moći se zauzeti za svoje.
3. "Daj reč - održi je"
Jedna od najmuževnijih fraza. Radi se o unutrašnjem kodeksu časti. Ne za pokazivanje, ne za druge - za sebe.
Jednostavna istina koju skoro niko ne shvata ozbiljno u mladosti. Pa, obećao sam. Pa, nije uspelo. Pa, žao mi je. Jer reč je više od običnog zvuka. To je reputacija. To je poverenje. To je ono što razlikuje dečaka od muškarca. To si ti. I ako je ne čuvaš, izdaješ ne samo druge, već i sebe.
Čuti ovo u mladosti znači pre ili kasnije shvatiti: obećanje je delo. I od toga ne zavisi samo tuđe mišljenje, već i sopstveno samopoštovanje.
4. "Živi u skladu sa svojim mogućnostima"
Oh, kako je teško ovo naučiti! Pogotovo u društvu gde reklame šapuću od jutra do mraka:
"Zaslužuješ više! Uzmi kredit, uzmi šest!"
Ovo je teško naučiti, posebno u svetu gde je potrošnja postala kult. Ali uzdržanost, sposobnost da se ne juri za razmetljivim - to je takođe muškost. To je poštovanje prema sebi, prema radu, prema sutrašnjici.
Ova fraza zvuči jednostavno, ali iza nje stoji filozofija: ne živite po tuđim standardima, ne težite raskoši, već budite zadovoljni onim što je dovoljno. I ne osećajte se gore ako niste "kao svi ostali".
Sposobnost da se obuzdate, da odložite stvari, da ne žurite sa kupovinom, spasiće vas više puta.
5. "Trudi se da budeš bolji. Svakog dana."
Nije stvar u medaljama. I nije stvar u tome da preteknemo sve. Radi se o tome da nam ne bude dosadno. Da ne prerastemo u stolicu i televizor. Nešto što gori u tebi - interesovanje, strast, osećaj da rasteš.
Bez fanatizma, bez histerije "biti prvi". Jednostavno – malo bolji nego juče. Malo ljubazniji, malo iskreniji, malo mudriji. Ovde se ne radi o konkurenciji. Ovde se radi o poštovanju sopstvenog puta.
Ovakav stav ne istiskuje snagu, već naprotiv – hrani. Daje unutrašnji motor. Čak i kada je teško, kada se čini da je sve uzalud – čovek nastavlja. Zato što je neko nekada verovao u njega. Zato što mu je rečeno: "Možeš više."
Jedan otac je, kada je njegov sin napunio 30 godina, prvi put rekao: "Ponosan sam na tebe." I skoro je zaplakao – odrastao čovek koji je već imao svoju firmu i dvoje dece. Toliko je važno osetiti da ti otac veruje u tebe.
Kao što je rekao Mark Tven: "Reči ohrabrenja mogu biti kratke i lake za izgovoriti, ali njihov odjek je beskrajan."
6. "Veoma sam srećan što sam ti otac."
Dečaci i muškarci, nažalost, retko čuju ovu frazu. Ali to je gotovo izjava ljubavi, samo na muški način. Bez sentimentalnosti, ali sa velikom snagom. Kada sin čuje od oca ne samo "budi muškarac", već i "drago mi je što te imam" – to je kao dašak vazduha posle oluje. Daje osećaj vrednosti. Da nisi projekat, nisi rezultat vaspitanja, već osoba koja je voljena jednostavno zato što jesi.
Sin možda neće reći "hvala". Možda će samo klimnuti glavom. Ali unutra će se sve preokrenuti. Jer će razumeti - prihvaćen je. Baš takav kakav jeste.
7. "Ne bojte se da pravite greške"
Koliko mladih života je sputano strahom da ne učine nešto pogrešno. Kao da je greška smrtna presuda. Ali u stvarnosti, greška je korak. To je rast. To je kretanje.
Dečaci se često vaspitavaju u duhu „moraš“, „ne izneveravaj me“, „budi jak“. Ali snaga je sposobnost da se prave greške i ponovo ustane.
"Nije strašno napraviti grešku. Strašno je ne pokušavati uopšte."
Kada se detetu da pravo da greši, ono postaje hrabro. Ne krije se od sveta, ide mu u susret. A ako padne, ustaje. Bez krivice. Sa željom da pokuša ponovo.
"Ne bojte se da pravite greške. Ne bojte se da počnete. Ne bojte se šta će reći. Ne bojte se da neće uspeti."
Padanje nije sramota. Sramota je stajati mirno iz straha.
"Dečaci odrastaju gledajući muškarce. A muškarci odrastaju sećajući se dečaka."
Ponekad ta sećanja postanu pravi kompas za život.