Krstovdan je veliki praznik koji Srpska pravoslavna crkva i vernici proslavljaju dva puta u toku godine, 18. januara i 27. septembra.
U našem narodu praćen je brojnim običajima i verovanjima, koji se od davnina poštuju.
Evo i koji su to običaji:
Na Krstovdan se drži strogi post, na vodi. To je običaj svakakog pravog vernika u Srbiji koji poštuje pravilo:
"Ko se krstom krsti, taj Krstovdan posti".
Za ljude rođene na ovaj dan veruje se da na svojim nejakim plećima nose senku Časnog krsta, te da su zato pred Bogom posebno odgovorni za svoje postupke.
U crkvi se tog dana krst stavlja u vodu, i ako se voda smrzne očekuje se dolazak rodne godine, a ako se voda ne smrzne, veruje se da će godina biti “oskudna i bolešljiva”.
Evo šta se još radi na Krstovdan:
Prema nekim narodnim običajima, u nekim delovima Srbije, na Krstovdan valja da se opere sav veš i očisti kuća.
Stari je običaj da se na ovaj dan stoka premazuje katranom u znaku krsta, da bi se zaštitila od bolesti.
Običaj je da se na Krstovdan osvešta bosiljak, sveta biljka za koju se veruje da odnosi negativnu energiju i čisti karmu, pa u domovima mnogih bosiljak zauzima važno mesto. Osveštani bosiljak čuva se u domu u vidu sredstva za energetsko isceljenje.
Tokom Krstovdana se jede grožđe, kao simbol slatke pobede, plodnosti i obilja, a veruje se da će vas pratiti sreća i uspeh ako danas uživate u ukusu ovog voća.
Prema običaju, važno je da vratite dugove ili ukoliko imate zaposlene, isplatite plate. Na ovaj način čistite tamnu energiju dugova i ulazite "čisti" i bezbrižni u ovu godinu.
Ovaj hrišćanski praznik slavi se još od prvih godina zvanične hrišćanske propovedi