Takozvana "droga pomagača"

Dobro se dobrim vraća - doslovno: Uticaj dobrih dela na ljudsko telo je neverovatan!

U svakodnevnom životu, bezbroj ljudi izabere da se odrekne svog slobodnog vremena kako bi pomogli drugima – bilo da se radi o pomaganju starijima, spašavanju napuštenih životinja, ljudskih života ili pomaganju nekome da reši određeni problem – dobrim delima svedočimo svaki dan

Zanimljivosti
Autor:
Dobro se dobrim vraća - doslovno: Uticaj dobrih dela na ljudsko telo je neverovatan!
Foto: Shutterstock

U poslednjih nekoliko godina, naučnici su proučavali činjenje dobrih dela i njihovih efekata na ljudsko telo. U brojnim istraživanjima je zaključeno da altruizam – želja da nesebično pomažemo drugima – utiče na naše zdravlje, pa čak i na dužinu života.

Ljudska priroda” je tema filozofskih rasprava već hiljadama godina, a uz pomoć moderne tehnologije i nauke, napokon smo počeli da otključavamo ove misterije. U ranim fazama studija, naučnici su uspeli da zaključe jednu činjenicu: naš mozak je fizički podešen da pomaže drugima.

Skeniranjem mozga možemo lako uočiti da razmišljanje o tuđim problemima aktivira iste delove mozga koji se aktiviraju kada razmišljamo i o svojim, dok saosećanje aktivira delove odgovorne za osećaje zadovoljstva.

Nauka sugeriše da je stara izreka: “Bolje je davati nego primati”, doslovno istinita, tvrdi Džefri Šlos, evolucijski biolog na Vestmaunt univerzitetu u Kaliforniji. “To nije samo moralni kliše.”

Ruski mitropolit otkrio kako Bog uzvraća višestruko: Nagrada za dobro delo nikad ne izostaje!

foto: Shutterstock

Dobro se dobrim vraća – doslovno

U svakodnevnom životu, bezbroj ljudi izabere da se odrekne svog slobodnog vremena kako bi pomogli drugima – bilo da se radi o pomaganju starijima, spašavanju napuštenih životinja, ljudskih života ili pomaganju nekome da reši određeni problem – dobrim delima svedočimo svaki dan.

Ali šta je to u nama što nas tera da nesebično pomažemo drugima, da činimo herojske poduhvate kako bi spasili nečiji život, ne razmišljajući o svom?

Istraživanja pokazuju da nam delovanje u ime drugih ljudi pomaže da se i sami osećamo prijatnije. Ali tu se priča ne završava. Ovakvo ponašanje utiče na nas i fizički – a sve veći broj naučnika veruje da činjenje dobrih dela pozitivno utiče na naše zdravlje, a neke studije su čak zaključile i da nam altruizam pomaže da živimo duže.

Veza alturizma i stresa je otkrivena sasvim slučajno 1956. godine, kada je tim istraživača sa Univerziteta Kornel sproveo istraživanje sa 427 udatih žena s decom. Oni su očekivali da će žene sa više dece biti pod većim stresom, te zbog toga i imati kraći životni vek. Iznenađujuće, istraživači su otkrili da broj dece, obrazovanje, klasa, i radni status nisu uticali na dugovečnost. U istoj studiji, koja je trajala 30 godina, sasvim slučajno je otkriveno da je 52% žena koje nisu nikada volontirale na kraju obolelo od neke teže bolesti, za razliku od 32% žena koje su redovno volontirale.

Ovo otkriće je zainteresovalo naučnike, pa su nakon toga sproveli još nekoliko studija: Jedna je zaključila da redovno činjenje dobrih dela smanjuje rizik od prerane smrti za 44% – što je bolji učinak od redovnog vežbanja. Druga studija, provedena 1990-ih, ispitala je eseje časnih sestara iz 1930-tih. Istraživači su otkrili da su časne sestre koje su iskazale najviše pozitivnih emocija živele oko 10 godina duže od onih koje su izrazile manje takvih emocija.

Mnoge su studije pokazale da alturizam značajno smanjuje nivo stresa, glavnog uzročnika većine bolesti – a samim time, da značajno menja našu fiziologiju. Kod subjekata testiranja koji su samo gledali video koji je prikazivao činjenje dobrih djela zabeleženi su privremeni skokovi nivoa hemikalija koje jačaju imunitet. Kod žena koje su komšije smatrale dobrim osobama jer vole da pomažu drugima pronađen je povišen nivo oksitocina – hormona vezivanja’ koji nam pomaže da se osećamo dobro.

Vezu oksitocina i dobrih dela je potvrdila još jedna nedavna studija. “Oksitocin je odgovor na stres. Kada je osoba altruistična i kada dotiče ljude u pozitivnom smislu, pomažući im u nevolji, nivo oksitocina ide prema gore – što znači da ​​stres ide prema dolje”, zaključio je Gregori Fričon, profesor psihijatrije na Harvardu.

Brojne studije provedene u različitim vremenskim periodima i državama su zaključile jednu zajedničku stvar: Altruistične emocije – “droga pomagača” – stvaraju fiziološke reakcije u telu tako što povećavaju nivo hormona oksitocina – zbog kog se osećamo dobro, smanjuju nivo stresa i poboljšavaju imunitet (viši nivo zaštitnih antitela). Altruizam u nama izaziva hemijsku reakciju sličnu onoj koju izaziva i istinska ljubav.

Pratite Stil magazin na facebook:
https://www.facebook.com/Stil.kurir.rs