Teški metali se mogu naći i u vodi i u zemlji. Nastaju i antropogenim delovanjem (sadržaj olova u ledu na Grenladu povećan je 200 puta od 800. god. pre nove ere, do danas). U 21.veku, nanočestice metala se koriste u svim granama industrije i nemoguće je izbeći ih.
Najštetniji metali po zdravlje ljudi su aluminijum, živa, bakar, kobalt, olovo, hrom, nikl, arsen, itd.
Gde se sve nalaze teški metali?
Arsen: industrija, pesticidi, boje za tapete, antibiotici, voda, vazduh, cigarete, morski plodovi
Olovo: molerske boje, izduvni gasovi vozila, cevi, hrana, grnčarija, konzerve, konzervirana hrana, posuđe, štampane novine, pasta za zube, ambalaže…
Živa: vakcine, vazduh, voda, kozmetika, masti za psorijazu, laksativi, puderi, tunjevina
Aluminijum: vakcine, dezodoransi, paste za zube, plombe, posuđe, limenke, kuhinjska so, nosni sprejovi, sir u listićima, lekovi, voda, itd.
Naš organizam donekle može da ih preradi i izbaci. Međutim, zbog savremenog stila života (posebno u velikim gradovima) i usled velike izloženosti metalima, dolazi do njihovog taloženja u telu, što može da uzrokuje pojavu ozbiljnih tegoba i trovanja.
Odakle nam teški metali u telu i kako su do nas dospeli?