Kako biste sebi pomogli, potrebno je da pronađete aktivnosti koje će vas oraspoložiti, dati životnu energiju. Nije važno šta ćete odabrati kao stimulans, već da to bude ono što volite, u čemu uživate. Ukoliko tako postupite, sreća dolazi sasvim prirodno i spontano, jer organizam na osećaj prijatnosti reaguje tako što luči takozvane hormone sreće - srotonin, endorfin i dopamin. Sasvim je izvesno da znate u kom kutku se krije vaše zadovoljstvo, ali mi ćemo vas podsetiti na neke aktivnosti koje će vam pomoći da vratite osmeh na lice.
SPAVANJE REGENERIŠE TELO I DUŠU
Kvalitetan san je od ključnog značaja za zdravlje, jer on regeneriše naše snage, kako telesne tako i umne, doprinosi jakom imunitetu. Posle osam sati spavanja osećaćete se sveže i orno za dan pred vama. Pokušajte da na počinak odete ranije, svakako pre ponoći. Nikako nemojte jesti bar dva sata pred odlazak u krevet, najbolje je da popijete čaj od nane ili šolju mleka. A nije poželjno ni da iz postelje gledate televizijski program ili listate sadržaj na telefonu, te aktivnosti treba okončati onog trenutka kad ste krenuli u carstvo snova, odnosno u kupatilo, pa u krevet. Takođe, potrudite se da se budite bez alarma, jer je to prvi uzbunjivač koji nam pravi tenziju. A želimo da dan započnemo opušteno. Zato, potrudite se da uvek u isto vreme idete na spavanje, što će dovesti do toga da se i budite u određeno vreme, a sve to će stvoriti prirodni alarm.
ZAPOČNITE DAN VEŽBANJEM
Od same pomisli na to da dan započnete fizičkom aktivnošću sigurno vam se diže kosa na glavi. I to je u redu. Ali, isto tako je u redu da uložite napor i pokušate da nekoliko dana radite jednostavne vežbe istezanja, koje se, uzgred budi rečeno mogu raditi dok ste još u postelji. Vrlo brzo ćete shvatiti blagotvorni uticaj na ceo organizam. Jer ujutru telo luči hormone koji opuštaju i oslobađaju stresa i nervoze. Za one malo agilnije, preporučuju se gimnastika, koja podrazumeva vežbe oblikovanja, koje takođe nisu previše zahtevne. Samo se prisetite časova fiskluture i znaćete šta vam je činiti. Dovoljno je pet do deset minuta aktivnosti, u zavisnosti od kondicije i raspoloženja.
Suština je da sve teče lagano, bez naglih pokreta i cimanja, i da vam prija. Osim toga, što više pešačite. Ukoliko koristite gradski prevoz, dve stanice pre odredišta siđite i pešice dođite do kuće. Ukoliko živite u zgradi, izbegavajte lift, već stepenice neka budu vaš saveznik u sticanju kondicije.
Usled užurbane svakodnevice svi se često osetimo rastrzano, ne znamo šta ćemo pre, što dovodi do nervoze i anksioznih stanja. A kada se dan završi, često smo apatični jer nam se čini da se sve na isti način vrti ukrug iz dana u dan, što nas deprimira, a stres postaje naš verni pratilac sa kojim ne znamo kako da se izborimo. Ili znamo, ali smo bezvoljni.