Aranđelovdan, jedna od najrasprostranjenijih krsnih slava među Srbima, obeležava se 21. novembra, a mnogi domaćini ni danas ne znaju da li je potrebno pripremiti slavsko žito. Dok jedni smatraju da je koljivo neizostavan deo slavske trpeze, drugi ga generacijama ne kuvaju, verujući da se Svetom Arhangelu Mihailu, kao „živom svecu“, žito ne prinosi. Međutim, iza ovog duboko ukorenjenog običaja krije se velika zabluda, na koju je svojevremeno ukazao i patrijarh Pavle. Njegovo objašnjenje otkriva pravo značenje slavskog žita i zašto ga ne bi trebalo izostavljati ni na Aranđelovdan.

Zašto mnogi Srbi ne kuvaju žito za Aranđelovdan i gde nastaje velika zabluda?

Običaji vezani za krsnu slavu u srpskim porodicama često se prenose sa kolena na koleno, pa nije neobično da domaćini određene postupke prihvataju ne dovodeći u pitanje njihovo poreklo. Upravo je takav slučaj sa slavskim žitom za Aranđelovdan, koje se u mnogim domovima izostavlja isključivo zato što ga nisu pripremale ni prethodne generacije.

Razlog za to krije se u verovanju da je Arhangel Mihailo živ i da, za razliku od svetitelja koji su živeli na zemlji, nije prošao kroz ljudsku smrt. Kako se kuvana pšenica koristi i prilikom pomena pokojnicima, vremenom se ustalilo pogrešno tumačenje da žito pripada isključivo obredima posvećenim preminulima.

Ipak, značenje koljiva u pravoslavnoj tradiciji znatno je šire, a njegova priprema nije povezana sa tim da li je svetitelj umro ili nije.

Patrijarh Pavle razjasnio nedoumicu: Evo zašto se žito obavezno priprema

O ovom pitanju pisao je patrijarh Pavle u knjizi „Da nam budu jasnija neka pitanja naše vere“, nastojeći da objasni razliku između crkvenog predanja i običaja koji su se tokom vremena ukorenili među vernicima.

Suština njegovog objašnjenja jeste da se slavsko žito ne priprema zbog smrti svetitelja, već se prinosi Bogu, u čast porodičnog zaštitnika i za pomen preminulih predaka.

Patrijarh je podsetio da se u molitvi za osvećenje koljiva navodi da se ono prinosi „u čast i spomen svetog“, kao i „u pomen onih koji umreše u blagočestivoj veri“.

shutterstock-1936280725.jpg
Foto: Shutterstock

Posebno je značajno njegovo objašnjenje da kuvana pšenica nije simbol smrti, već života, jer se time razjašnjava i osnovni razlog zbog kojeg mnoge porodice pogrešno izostavljaju žito za Aranđelovdan.

Patrijarh Pavle je ukazao i na to da su, prema hrišćanskom učenju, svi svetitelji živi u Bogu, bez obzira na to da li su nekada živeli na zemlji ili je reč o bestelesnim nebeskim silama.

Zato činjenica da Arhangel Mihailo nije prošao kroz ljudsku smrt ne predstavlja razlog da se prilikom proslavljanja njegove slave izostavi koljivo. Isto pravilo važi i za Svetog Iliju, za kojeg se u narodu takođe veruje da je živ svetitelj.

Slavsko žito nije simbol smrti: Njegovo pravo značenje mnogi ne znaju

Pšenica u hrišćanstvu ima posebno simboličko značenje. Zrno koje se položi u zemlju naizgled nestaje, ali iz njega nastaje nova biljka, zbog čega se povezuje sa vaskrsenjem i nadom u večni život.

Upravo zato se kuvano žito koristi i u slavskim i u obredima posvećenim upokojenima. Njegova uloga nije da označi smrt, već da izrazi veru u vaskrsenje i duhovnu povezanost živih i preminulih.

shutterstock-1465841642.jpg
Foto: Shutterstock

Prilikom osvećenja slavskog žita sveštenik se moli za porodicu koja proslavlja svog svetitelja, ali se istovremeno pominju i njeni upokojeni članovi, oni od kojih je nasleđena krsna slava.

Na taj način slava povezuje različite generacije jedne porodice, a običaj pripremanja žita dobija značenje koje prevazilazi samu slavsku trpezu.

Šta treba da urade domaćini koji nikada nisu spremali žito za Aranđelovdan?

Iako se u mnogim domovima za Aranđelovdan decenijama ne priprema koljivo, takva praksa nije zasnovana na crkvenoj zabrani, već na narodnom običaju.

Patrijarh Pavle smatrao je da ovakve nedoumice treba rešavati strpljivim objašnjavanjem, a ne osuđivanjem vernika koji su određene navike nasledili od svojih roditelja.

01:39
Čupić: Podneću izveštaj o imovini, daću svima koji su me klevetali priliku da mi se izvinu Izvor: Kurir