Zadušnice su dan sećanja na preminule, a mnogi vernici imaju nedoumice o pripremi panaije i običajima koji je prate. Stoga vam mi otkrivamo šta ona simbolizuje, po čemu se razlikuje od slavskog žita i kako postupiti sa onim što preostane.

Danas su Mitrovske zadušnice, kada se po običaju priprema žito za pomen preminulima, poznato i kao panaija. Od slavskog žita, odnosno koljiva, razlikuje se prvenstveno po nameni i načinu ukrašavanja.

shutterstock-634174253.jpg
Foto: Shutterstock

Kako se priprema žito za Zadušnice?

Ne postoji jedan obavezan recept za pripremu panaije, a način pripreme često se prenosi s generacije na generaciju.

Kuvana pšenica može se preliti medom ili samleti i pomešati sa orasima i šećerom. Za razliku od slavskog žita, panaija se obično ne ukrašava posebno, ali se na površini može oblikovati krst.

54256321-395911744291234-7105689616438525952-n.jpg
Foto: Stil

Običaji u crkvi i na groblju

Na Zadušnice se u crkvu nose žito, sveća i crveno vino, koje simbolizuje Hristovu krv. Tokom parastosa sveštenik vinom preliva žito. Ako odlazite na groblje, panaiju možete poneti i poslužiti prisutnima nakon molitve za preminule.

Sveštenik
Foto: Shuterstock

Šta uraditi sa žitom koje preostane?

Pripremite onoliko koliko očekujete da će se pojesti. Ako žito preostane i još je sveže, podelite ga sa porodicom ili bližnjima.

Prema običaju, osveštano žito ne baca se u smeće. Ako se pokvari, nemojte ga jesti, već ga zakopajte u zemlju, na mestu po kojem se ne gazi.

Stil /Žena