Sa prvim hladnim danima mnogi proveravaju peći, drva i radijatore, ali na jednu od najvažnijih stvari u kući često zaboravimo – dimnjak. Naslage čađi ne samo da mogu da smanje njegovu prohodnost već, u određenim uslovima, predstavljaju i ozbiljan rizik od požara.

Na internetu se već godinama deli jednostavan trik za uklanjanje rastresite čađi pomoću stare plastične flaše. Iako ideja deluje primamljivo jer praktično ništa ne košta, stručne preporuke ukazuju na važnu stvar: improvizovana četka ne može da zameni pregled i pravilno mehaničko čišćenje, naročito ako se u dimnjaku nakupio kreozot.

Zašto je čađ u dimnjaku mnogo veći problem nego što izgleda?

Prilikom sagorevanja drveta u dimnjaku se mogu taložiti čađ i kreozot. Kreozot je posebno problematičan jer je zapaljiv, a veće naslage povećavaju opasnost od požara u dimnjaku.

dimnjak (2).jpg
Foto: Shutterstock

Problem ne mora odmah da bude očigledan. Jedan od prvih znakova može biti promena u radu peći i dimnjaka, a prepreke i naslage u dimovodnom sistemu mogu otežati pravilno odvođenje produkata sagorevanja. Blokiran ili neispravan dimnjak može povećati i rizik da ugljen-monoksid dospe u prostoriju.

Trik sa plastičnom flašom kruži internetom

Princip ovog kućnog trika veoma je jednostavan. Od plastične flaše pravi se improvizovana četka tako što se plastika iseče na trake koje bi trebalo da dodiruju zidove dimnjaka. Takav nastavak se potom pričvršćuje na odgovarajući nosač kako bi se pokretanjem skinula rastresita čađ.

Međutim, upravo ovde dolazi ono najvažnije.

Ovakva improvizacija eventualno može skinuti deo lakih i rastresitih naslaga, ali ne treba očekivati da reši problem tvrdog ili glaziranog kreozota. Stručne smernice navode da se različite vrste naslaga uklanjaju različitim metodama, dok nepravilna upotreba mehaničkih alata može biti opasna i za osobu koja čisti i za sam dimnjak.

shutterstock-503898148.jpg
Foto: Shutterstock

Poseban rizik predstavlja čišćenje sa krova. Ako nemate bezbedan pristup dimnjaku, odgovarajuću zaštitu i iskustvo, pokušaj da uštedite na odžačaru nije vredan mogućnosti pada ili oštećenja dimnjaka.

So i kora krompira

Možda ste čuli i stari savet da se u vatru ubaci so ili osušene kore krompira kako bi se čađ lakše odvojila. Slični saveti prenose se generacijama, ali na njih ne bi trebalo gledati kao na zamenu za čišćenje, već kao na dodatnu pomoć.

Čak ni proizvodi posebno napravljeni za tretiranje kreozota nisu zamena za pregled i mehaničko uklanjanje naslaga. Chimney Safety Institute of America upozorava da oslanjanje samo na hemijska sredstva može da stvori lažan osećaj sigurnosti, jer ona ne otkrivaju začepljenja, pukotine i druga oštećenja.

shutterstock_1205744104.jpg
Foto: Shutterstock

Jednu stvar nikada ne radite

Ako sumnjate da se u dimnjaku nakupilo mnogo čađi ili kreozota, nikada ne pokušavajte da problem rešite namernim pravljenjem izuzetno jake vatre kako bi naslage „izgorele“.

Upravo je sprečavanje paljenja kreozota jedan od glavnih razloga zbog kojih se dimnjaci čiste. Požar može ozbiljno da ošteti dimovodni sistem, a posle sumnje na požar stručnjaci preporučuju profesionalnu procenu pre ponovne upotrebe.

Kako da znate da dimnjaku treba čišćenje?

Slabije „vučenje“ peći, vraćanje dima, miris čađi, vidljive crne ili sjajne naslage i lošije sagorevanje mogu biti razlog da proverite stanje sistema. Ne treba čekati da se pojavi ozbiljan problem da biste razmišljali o dimnjaku.

Prema smernicama koje prenosi CSIA, dimnjake, kamine i ventilacione kanale trebalo bi pregledati najmanje jednom godišnje, a čišćenje i popravke obaviti kada su potrebni.

shutterstock-1847679640.jpg
Foto: Shuterstock

Najjeftiniji trik nije uvek i najjeftinije rešenje

Plastična flaša može zvučati kao genijalan način da od predmeta koji biste bacili napravite improvizovanu četku. Ali postoji velika razlika između skidanja malo rastresite čađi i generalno čišćenje dimnjaka.

Ako su naslage debele, tvrde ili sjajne, dimnjak je zapušen, dim se vraća u kuću ili dugo nije pregledan, posao je najbolje prepustiti stručnoj osobi.