Ubistvo važne ličnosti je gnusan zločin koji po pravilu privlači pažnju javnosti i ostavlja posledice u regionu gde se dogodi. Neki atentati imaju i mnogo širi uticaj, dotičući tako ceo svet i svakog čoveka.
Serija događaja koji uslede nakon smrti slavne ličnosti može da promeni sudbine miliona ljudi i preusmeriti istoriju. To se dogodilo sa ubistvom sledećih istorijskih ličnosti.
1. Julije Cezar: Kraj republike i rađanje imperije
Iako se Rim i dalje nazivao republikom 44. godine pre nove ere, njime se upravljalo uz elemente autokratije. Julije Cezar je dobio titulu "doživotnog diktatora", ali je uprkos tome bio veoma popularan. Kao vešt govornik i vojni genije, stvarao je prilike za siromašne i brzo osvajao simpatije naroda.
Međutim, njegova reputacija izazvala je bes u političkim krugovima, naročito u Senatu čija je moć postala ograničena. Grupa od oko 60 zaverenika skovala je plan i uspešno izvršila atentat na Cezara 15. marta 44. p. n. e. tokom sednice Senata. Nadali su se da će time obnoviti staru republiku i raspodeliti vlast.
Umesto toga, Cezarova smrt imala je suprotan efekat. Javnost je bila ogorčena na ubice svog voljenog lidera. Izbili su građanski ratovi, a u haosu koji je usledio, Cezarov usvojeni sin Oktavijan Avgust prigrabio je vlast i postao prvi rimski car. Rimsko carstvo je na svom vrhuncu postalo najmoćnija struktura zapadne civilizacije, a moderni koncepti vlade i kulture i danas vuku korene iz ovog antičkog giganta.
2. Nadvojvoda Franc Ferdinand: Varnica koja je zapalila svet
Ubistvo austrougarskog prestolonaslednik Franca Ferdinanda smatra se katalizatorom Prvog svetskog rata. U junu 1914. godine, naslednika austrijskog prestola i njegovu suprugu Sofiju ubio je u Sarajevu Gavrilo Princip, član Mlade Bosne.
Principova grupa težila je ujedinjenju etničkih Srba u sopstvenu državu, van vlasti Austrougarske. Beč je pogrešno smatrao da je srpska vlada umešana u napad i počeo je da planira odmazdu. Austrougarska je 23. jula poslala Srbiji ultimatum sa nemogućim uslovima. Srbija je pristala na gotovo sve, osim na ulazak austrijske policije na njenu teritoriju.
Austrougarska je objavila rat Srbiji 28. jula. Zbog ranije sklopljenih saveza, ostale zemlje su ubrzo uvučene u sukob. Rusija je podržala Srbiju, Nemačka je podržala Austrougarsku protiv Rusije, a zatim objavila rat Francuskoj i Belgiji, što je nateralo Veliku Britaniju da uđe u rat kako bi zaštitila Belgiju. Lokalni sukob pretvorio se u globalnu klanicu.
3. Porodica Romanov: Krvavi suton imperije i rađanje crvenog džina
Dok se ostali atentati na ovoj listi fokusiraju na pojedince, ubistvo porodice Romanov 1918. godine bilo je sistematsko brisanje čitave loze, sa ciljem da se starom svetu odseče glava i izgradi potpuno novi poredak. Car Nikolaj II, njegova supruga Aleksandra i njihovo petoro dece, bili su poslednji simboli ruske imperije koja je trajala tri veka.
Nakon abdikacije u jeku Ruske revolucije 1917. godine, boljševici su porodicu držali u zarobljeništvu. U noći između 16. i 17. jula 1918. godine, u podrumu kuće Ipatijev u Jekaterinburgu, porodica je zverski pogubljena vatrenim oružjem i bajonetima. Ovo nije bilo samo ubistvo monarha; bio je to simbolički prekid sa tradicijom, religijom i starim društvenim poretkom.
Ovaj atentat označio je definitivan prodor komunizma na svetsku scenu. Likvidacija Romanovih onemogućila je bilo kakav povratak na staro i učvrstila vlast Vladimira Lenjina, pretvarajući Rusiju u prvu socijalističku državu na svetu SSSR. Iz ovog čina nasilja rođen je blok moći koji će u decenijama koje su usledile podeliti planetu na dva dela, pokrenuti Hladni rat i inspirisati revolucije širom Kine, Kube i Istočne Evrope, menjajući sudbinu milijardi ljudi.
4. Džon F. Kenedi: Trauma jedne nacije i TV ere
Mandat Džona F. Kenedija bilo je prožeto problemima koji će decenijama uticati na svet: Hladni rat, rat u Vijetnamu, borba za građanska prava i svemirska trka. Bio je neverovatno popularan, sa prosečnim rejtingom podrške od 70 odsto.
Njegovo ubistvo traumatizovalo je Ameriku. Iako su predsednici i ranije bivali ubijani, nikada se to nije desilo uz takvu medijsku pokrivenost. Televizija je upravo počela da dominira domovima, a snimci smrti mladog predsednika emitovani su širom zemlje. Gubitak mladog lidera, muža i oca bio je srceparajući, što je otvorilo put brojnim teorijama zavere koje traju i danas. Više od 60 odsto Amerikanaca i dalje ne veruje u zvaničnu verziju da je Li Harvi Osvald delovao sam.
Kenedijeva smrt ubrzala je i ratifikaciju 25. amandmana 1967. godine, koji je jasno definisao liniju nasleđivanja vlasti u slučaju smrti ili nesposobnosti predsednika, što je Ustav do tada ostavljao nejasnim.
5. Ngo Din Zjem: Produbljivanje vijetnamskog pakla
Autokratski vladar Južnog Vijetnama, Ngo Din Zjem, bio je žestok protivnik komunizma, ali i težak partner za SAD. Vladao je čvrstom rukom prema sopstvenom narodu, naročito budističkoj većini, odbijajući demokratske reforme. Dana 2. novembra 1963. godine, grupa oficira vijetnamske vojske ubila je Zjema i njegovog brata.
Uklanjanje Zjema nije donelo stabilnost. Naprotiv, Južni Vijetnam je potonuo u još veći haos sa serijom frakcija koje su se smenjivale na vlasti. To je uvuklo SAD dublje u rat u kojem je poginulo 58.000 Amerikanaca i 1,5 miliona Vijetnamaca. Istorija nikada neće saznati da li bi ishod rata bio drugačiji da je Južni Vijetnam imao snažnu centralnu vlast.
6. Indira Gandi: Verski sukobi i krvava odmazda
Početkom osamdesetih, Indiju su potresali verski nemiri. Separatističke sekte Sika vodile su kampanju za nezavisnu domovinu. Godine 1984. premijerka Indira Gandi, poznata po političkoj nemilosrdnosti, odobrila je vojni upad u Zlatni hram, najsvetije mesto Sika, kako bi proterala separatiste koji su se tamo krili.
Ovaj potez razbesneo je Sike širom sveta, koji su to videli kao skrnavljenje svetinje. U znak osvete, 31. oktobra 1984. godine, Indiru Gandi su ubili njeni sopstveni telohranitelji, koji su bili Siki. To ubistvo izazvalo je četvorodnevne nerede u kojima je ubijeno preko 10.000 Sika. Gomilu koja je vršila odmazdu podržavala je tadašnja vladajuća partija, dajući im liste domaćinstava Sika i resurse za napade. Oporavak od ovog užasa bio je spor i bolan za čitavu naciju.
7. Malkolm Iks: Izgubljeni glas slobode
Iako je ubistvo Martina Lutera Kinga Mlađeg najpoznatiji događaj ere borbe za građanska prava, uticaj Malkolma Iksa se ne sme ignorisati. On je na slobodu gledao drugačije od Kinga, odbacujući nenasilje kao apsolutnu neophodnost. Spojio je muslimansku veru sa političkim ciljevima i okupio vojsku sledbenika.
Nakon razlaza sa grupom Nacija islama, Malkolm Iks je počeo da širi priče o nemoralu unutar te organizacije. Ubijen je 1965. godine dok je držao govor na Menhetnu. Za zločin su osuđena trojica članova Nacije islama, ali su dvojica oslobođena tek 2021. godine, što je ukazalo na decenijsku nepravdu i loše vođenje procesa.
Njegova smrt izazvala je talas nasilja i napade na džamije, ali je pre svega značila ogroman gubitak za pokret. Haos oko njegovog ubistva brzo je zasenio njegov rad, a samo tri godine kasnije, slična sudbina zadesila je i Martina Lutera Kinga Mlađeg.
Stil/Dzen