Iako nisu najveće zadušnice, većina pravoslavaca u subotu će posetiti groblja svojih najmilijih.
Ovaj dan je, kao i sve zadušnice, posvećen preminulim precima, a na taj dan, prema tradicionalnom običaju, obilaze se grobovi, pale sveće i služi pomen. Vernici na zadušnice upućuju molitve Bogu za milost prema upokojenima i oprost grehova koje su počinili tokom života.
U Crkvi se na zadušnice pominju i reči Svetog Jovana Zlatoustog, jednog od najvećih bogoslova iz Četvrtog veka:
“Pomozite pokojnima i pominjite ih. Ne oklevajte, dakle, da pomognete onima koji su otišli i prinesite vaše molitve za njih”.
Sem bogosluženja i molitve, postoje i običaji koji treba da se ispoštuju na zadušnice.
U mnogim mestima na dan zadušnica se iznosi hrana na groblje. Ta hrana se deli sa ljudima koji posećuju groblje uz pominjanje za spas duše pokojnika.
![Žena, Crkva, Molitva, Vera, Sveće](/data/images/2018/08/18/11/165975_shutterstock-1126697390_ff.jpg?ver=1654886397)
Za tu priliku domaćica kuće treba posebno da umesi pogaču bez kvasca. Ta pogača za zadušnice pravi se tako što se na dasku za mešenje izruči 1 kilogram prosejanog brašna, posoli se i rastvori vodom u koju je dodato malo sode bikarbone. Zatim se pogača mesi, a što se duže mesi, biće ukusnija. Pošto pogača treba da bude što tvrđa, domaćice treba da povedu računa o tome da ne koriste mnogo vode. Kada je testo umešeno, razvuče se oklagijom da bude oko 2 prsta debelo, a zatim se stavi na ringlu da zapeče malo. Potom se stavlja u pleh i peče u pećnici ili šporetu.
Na groblju se pogača deli obavezno, a uz nju neka druga hrana i slatkiši.