OPREZ

POSTOJI ČAK 7 VRSTA GLAVOBOLJA: Naučite kako da ih raspoznate i kada je važno da se javite lekaru!

Po definiciji, glavobolja je bol ili bolna senzacija u predelu glave i delova vrata koja, u odnosu na svoj nastanak i trajanje, može biti akutna ili hronična. Iako je nekada prateći simptom druge bolesti, često je glavobolja i bolest za sebe.

Saveti stručnjaka
Autor:
POSTOJI ČAK 7 VRSTA GLAVOBOLJA: Naučite kako da ih raspoznate i kada je važno da se javite lekaru!
Foto: Shutterstock

Glavobolje su izuzetno česte, a najviše se javljaju u između 25. i 35. godine života, češće kod žena, nego kod muškaraca i dece. Bilo da se radi o veoma blagoj neprijatnosti ili bolu od kog bukvalno ne vidite prst pred nosom, treba im pristupiti sa pažnjom. Upoznajte najčešće vrste glavobolja i ne zaboravite da se konsultujete sa svojim lekarom ukoliko je ovo problem koji traje.

MIGRENA

Migrena je vrsta genetskog neurološkog oboljenja koju karakteriše glavobolja koja se ponavlja često i koja može da bude veoma intenzivna. Sama reč je grčkog porekla i označava bol na jednoj strani glave. Ovaj bol je propraćen pulsirajućim osećajem, a može trajati i do 72 sata. Iako je migrena jedna od vrsta glavobolje koja je česta i poznata široj javnosti, ona i dalje veoma često nije pravilno dijagnostikovana, a javlja se češće kod kod žena. Migrena je često u direktnoj vezi sa simptomima autonomnog nervnog sistema, a jedan od njih mogu biti i problemi sa vidom poznati kao “aura”.

Aura je kompleks neuroloških simptoma koji se obično javljaju pre same glavobolje, ali se mogu javiti i nakon početka bolne faze ili se mogu nastaviti tokom faze glavobolje. Najčešći oblik jeste vizuelna aura i česta je kombinacija pozitivnih simptoma koji realno ne postoje (u vidu cik-cak linija, treperenja, svetlog oreola oko predmeta) i negativnih (ispadi u vidnom polju po tipu tamnog dela prostora).

Pored vizuelnih javljaju se i senzitivni simptomi trnjenja jedne polovine tela i smetnje govora, kao i motorna slabost. Ostali simptomi migrene uključuju mučninu i povraćanje.

Uzroci migrene su veoma raznoliki, a uključuju hormonske promene (konkretno pad estrogena i tada se radi o menstrulanoj migreni), stres čak i određene vrste hrane.

Migrena se tretira lekovima protiv bolova, kako onim u slobodnoj prodaji tako i tipovima koji idu isključivo na lekarski recept, lekovima protiv mučnine, nekad antidepresivima, čak i injekcijama botoksa.

MENSTRUALNA MIGRENA

Neke vrste migrene izaziva pad estrogena koji se dešava neposredno pre i za vreme menstruacije.

Ova vrsta migrene zna da bude posebno teška za žene koje su na kontraceptivnoj piluli zato što placebo pilule koje su deo ciklusa izazivaju nagli pad estrogena. Neke žene koje pate od menstrualne migrene se iz tog razloga odlučuju za kontraceptivnu pilulu koja sadrži samo progesteron - na ovaj način nivo estrogena ostaje dovoljno stabilan da ne izazove glavobolju.

Pitanje kontracepcije pilulom je posebno problematično za one koji pate od menstrualne migrene sa aurom zato što su one nešto sklonije tome da dobiju šlog, a pilula takođe povećava ovu mogućnost. Iz tog razloga, žene koje boluju od migrene moraju imati prezicnu diijagnozu kako bi bile u stanju da odaberu najsigurniju metodu kontracepcije.

TENZIONA GLAVOBOLJA

Ovo je najčešći tip glavobolje, a češće se javlja kod žena. Radi se o bolu koji je uglavnom blag i kratko traje. Iako se tačan uzrok ovog tipa glavobolje ne zna, zna se da postoje faktori koji provociraju njen nastanak kao što su: stres, nedostatak sna i preskakanje obroka, grč mišića, napetost, anksioznost, neprikladan položaj vrata i tela i naprezanje očiju. Ove glavobolje se često javljaju još u tinejdžerskom dobu, a najčešće su u četvrtoj deceniji života, nakon čega njihova učestalost opada. Razlikuju se hronični i epizodični tip tenzione glavobolje. Kod hronične tenzione glavobolje napadi glavobolje javljaju se barem 15 dana u mesecu u toku najmanje 3 meseca tokom godine, dok se kod epizodičnog tipa napadi glavobolje javljaju ređe od 15 puta mesečno. Bol tenzione glavobolje javlja se u vidu konstantnog pritiska ili stezanja koji najčešće zahvata čitavu glavu, ali može početi od vrata ili od čela, a može se javiti i u vratu ili ramenima. Često je blag ili umeren i ne ometa obavljanje svakodnevnih aktivnosti,a intenzitet mu opada postepeno. Ukoliko imate ove tegobe, naročito ukoliko se one prvi put javljaju, potrebno je da se javite lekaru. Tenzione glavobolje nisu povezane sa mučninom ili povraćanjem i nemaju simptome poput treperenja, mrtvih tačaka ili trnjenja i slabosti ruku i/ili nogu pa se na osnovu ovih osobina razlikuju od drugih tipova glavobolja, kao što je migrena. Osobe koje imaju tenzionu glavobolju i pored tegoba mogu normalno da funkcionišu.

KLASTER GLAVOBOLJE

Klaster glavobolju karakteriše bol koji zahvata jednu stranu glave i to oko, iza ili iznad očiju u ciklusima koji se nazivaju klasteri. Bol je jak i mnogi ljudi ga opisuju kao "bušenje" u glavi. Prava klaster glavobolja udružena je sa tegobama kao što su suzenje očiju, crvenilo konjunktiva, curenje iz nosa ili blokiranje prolaska sadržaja iz nosa, znojenje jedne strane lica ili sužavanje zenica. Glavobolja traje od 15 minuta do 3 sata i može se ponovljati i do osam puta dnevno, a sami klasteri mogu trajati i po nekoliko nedelja. Za razliku od migrene, kretanje ne pogoršava bol tokom klaster glavobolje. Kod oko 80% ljudi sa klaster glavoboljom ciklus traje 4 do 12 nedelja tokom godine, u proleće ili jesen, nakon čega se glavobolja često ne javlja narednih nekoliko meseci ili godina. Ovaj oblik se naziva epizodična klaster glavobolja. Kod preostalih 20% nema pravilnosti u odnosu na godišnje doba, pa se kod njih ovaj vid klaster glavobolje naziva hronična klaster glavobolja. Ukoliko imate ovakve tegobe potrebno je da se javite lekaru.

Uzroci i faktori rizika dobijanja klaster glavobolje su: alkohol, pušenje, udisanje različitih hemikalija, naporna fizička aktivnost.

Lečenje klaster glavobolje se zasniva na primeni lekova u profilaksi (Verapamil, Pronizon itd), kao i kupiranjem (prekidanjem) samog napada glavobolje. O terapijskom pristupu prekidanja napada se odlučuje na osnovu prosečnog trajanja napada i njihovom broju u toku jednog dana, a ono može uključivati udisanje čistog kiseonika nekoliko minuta, nesteroidne analgetike i steroide (oralne i u injekcijama).

SINUSNA GLAVOBOLJA

Uzrok sinusnih glavobolja jesu upale sinusa i/ili alergije, a javljaju se između obrva i na vrhu nosa, kao i “iza” obraza.

Ova vrsta glavobolje tretira se tako što se tretira njen uzrok odnosno problem koji je nastao sa sinusima. Lekovi protiv bolova i oni koje se koriste za “otčepljivanje” pomažu sa simptomima, kao i inhalacija, topli oblozi i kapi fiziološkog rastvora.

GLAVOBOLJA KAO REZULTAT APSTINENCIJE

Glavobolja može nastati kao deo bilo koje apstinencijalne krize, a svakodnevno su najčešće one koje nastaju usled prestanka upotrebe analgetika i kafe.

Prekomerna upotreba analgetika je veoma česta i smatra se da 4-5% osoba povremeno prekomerno uzima analgetike, a oko 1% populacije ima glavobolju zbog prekomerne količine lekova. Uzroci glavobolja koje nastaju usled apstinencije od lekova su mnogobrojni i podjednako zavise od sklonosti konkretne osobe i vrste lekova. Pacijenti koji boluju od primarnih glavobolja, najčešće migrene ili tenzione glavobolje, imaju veću predispoziciju da dobiju glavobolju zbog prekomerne upotrebe analgetika. Pored toga, pojedini lekovi imaju veći potencijal za formiranje ove glavobolje. Najčešće su to kombinovani analgetici koji u svom sastavu imaju kofein i kodein. Za postavljanje dijagnoze ove glavobolje presudna je količina upotrebljenih lekova u toku meseca, najmanje tri meseca unazad. Obično se za donju granicu uzima najmanje 10 tableta određenog leka u toku meseca. Ova glavobolja obično zadržava karakteristike glavobolje koja je uslovila upotrebu analgetika, ali je povećane učestalosti.

Glavobolje povezane sa supstancama koje konzumiramo nisu ograničene samo na lekove, a izuzetno često se javljaju i kada je u pitanju kafa. Svako ko je redovno konzumira, posvedočiće da kafa može da izazove glavobolju kada preskočite svoju “redovnu dozu”. Ovo se dešava zato što kofein sužava krvne sudove i u momentu kada se oni naglo prošire (usled nedostatka kofeina) dolazi do glavobolje. Protiv ove vrste glavobolje možete se boriti tako što ćete popiti još kafe ali ovo ne prekida ceo krug simptoma. Lekari preporučuju da se konzuiranje kafe ograniči na 2 šolje na dan - pogotovo za osobe koje pate od migrene. Ova vrsta glavobolje se može lečiti ibuprofenom, unošenjem veće količine vode i masažom bolnih tačaka na glavi.

GLAVOBOLJA KAO POSLEDICA POVREDA

Povrede mog dovesti do raznih simptoma u koje spadaju i glavobolje. Glavobolje nastaju nakon povreda poput potresa mozga (posle čega i dugo traju, te nestaju tek nakon nekoliko meseci), povreda lobanje i vrata ali i psiholoških trauma kakav je posttraumatski stresni poremećaj. U svakom od ovih slučajeva neophodno je da se obratite lekaru.

(Stil.kurir.rs)

Pratite Stil magazin na facebook:
https://www.facebook.com/Stil.kurir.rs