Većina ljudi u svojim domovima ima mnogo proizvoda koji u sebi sadrže materije štetne po zdravlje. Ali, da li ste znali da te materije mogu da stvore i probleme sa telesnom težinom?
Sve je više istraživanja koja pokazuju da toksini iz okoline mogu uzrokovati nagomilavanje kilograma. Neki stručnjaci navode da je koren problema to što toksini iz kozmetike, hrane, sredstava za čišćenje i uopšteno iz okoline reopterećuju prirodnu regulaciju težine tela.
Još gora stvar je što ih se povezuje i sa nastankom dijabetesa, jer ometaju sposobnost tela da reguliše šećer i metabolizira holesterol, što sa vremenom može dovesti do inzulinske rezistencije.
Mnogi ljudi u organizmu imaju visok nivo toksina. Jedan od razloga je što se toksini akumuliraju u masnim stanicama. Zbog povećanja broja toksina raste i masno tkivo. Toksini narušavaju hormonsku ravnotežu i ometaju endokrini sistem. Na hormone deluju tako da minimiziraju, blokiraju, povećavaju ili smanjuju njihovo delovanje.
Najpogođenije vrste hormona su estrogen, hormoni štitne žlezde, testosteron, kortizol i inzulin. Čim se jedan poremeti to se odražava i na druge hormone. U Americi je opasnost tih toksina prepoznata i na nacionalnom nivou.
Nedavno su američke glavne zdravstvene institucije počele da istražuju uticaj različitih toksina na zdravlje, te mnoge od njih svrstale u grupu obesogena – jedinjenja koja prouzrokuju debljanje.
Toksini koji mogu da stvore probleme sa težinom
Bisfenol A ili BPA koji se često koristi u plastičnoj ambalaži, poznat je po tome da utiče na estrogen i nivo inzulina.
Pesticidima se tretiraju usevi, a zatim putem hrane i pića ovi toksini dolaze u naš organizam. Mnogi istraživači povezuju ih sa inzulinskom rezistencijom, metaboličkim sindromom i gojaznošću.
Veštački zaslađivači gori su od šećera jer su ove umetne hemikalije povezane sa mnogim nuspojavama među kojima je i hipotireoza - usporeni rad štitne žlezde.
Ftalate sadrže mnogi mirisni osveživači, sveće, deterdženti i kozmetika. Poznato je da smanjuju testosteron u mišićima što doprinosi debljanju.
Hidrogenizirana ulja poznata su i kao transmasnoće. Nastaju procesom kojim se biljna ulja pretvaraju u toksičnu hranu koju telo ne prepoznaje. Opasna su za metabolizam, povećavaju holesterol i rizik od inzulinske rezistencije.
Rafinirani šećer i ugljikohidrati brzo se apsorbuju u krvotok uzrokujući brzi rast šećera u krvi i visoku potrebu za insulinom. Tokom rafinacije žitarice gube vlakna, vitamine i minerale, pri čemu postaju hrana sa minimalnom nutritivnom vrednošću.
Kako da sprečimo ovo gojenje
Ako prepoznamo pretnje koje nam dolaze sa svih strana, mi kao individualci prvi moramo reći NE štetnim materijama kako bismo pokrenuli promene i u društvu.
Mi smo oni koji moramo zameniti toksičnu kozmetiku, ambalažu i sredstva za čišćenje prirodnim alternativama.
Ta promena bi trebalo da uključuje i radno mesto, te informisanje kolega o opasnostima toksina zbog kojih i oni možda imaju problema sa zdravljem.
Druga stvar koju možete učiniti jest provoditi redovno čišćenje organizma čišćenjem jetre, bubrega i creva.
Koraci koje možete poduzeti već danas
Konzumirajte što više svežih namirnica, a izbegavajte konzerviranu, rafiniranu i gotovu hranu. Po mogućnosti koristite prirodnu kozmetiku. Koristite prirodna sredstva za čišćenje kuće i pranje veša.
Nosite odeću od prirodnih materijala netretiranu štetnim hemikalijama. Kuhajte u posuđu od gusa, metala ili emajla. Što više izbegavajte plastičnu ambalažu. Pijte filtriranu vodu. Puno se krećite i boravite u prirodi.