JEDINA JE NJOJ POŠLO ZA RUKOM DA ILUSTRUJE "vog"!

OSVOJILA JE SVET, ALI NIJE MOGLA DA NAĐE POSAO U SRBIJI: Sve što niste znali o Mileni Pavlović-Barili! (FOTO)

Iznenadna smrt u 36. godini prekinula je velike snove ove neverovatne slikarke...

Celebrities
14:01h Autor:
OSVOJILA JE SVET, ALI NIJE MOGLA DA NAĐE POSAO U SRBIJI: Sve što niste znali o Mileni Pavlović-Barili! (FOTO)
Foto: Wikipedia / Milena_Pavlović-Barili

Milena Pavlović-Barili verovatno je jedna od najintrigantnijih figura umetničke scene između dva rata. Fascinantna, veoma talentovana, maštovita, misteriozna, hrabra i – duboko nesrećna čitavog svog života. Pisala je poeziju i slikala čudesne portrete pune simbolike i jedinstvenog senzibiliteta.

Međutim, čim se pomene njeno ime, odmah se javlja misao o nepravda prema umetnici koja je bila ispred svog vremena! Naime, ona je svoja svoja remek-dela stvarala potcenjena i na rubu siromaštva.

Umetnički svet Milena Pavlović-Barili zadužila je kao jedina srpska predstavnica postnadrealizma, autentična i smela u svojim izrazima.

Feministički krugovi prepoznaju je kao ženu koja je probijala puteve na umetničkoj sceni, kao „srpsku ikonu jake ženskosti". Svet mode slavi je kao jedinu Srpkinju koja je ilustrovala naslovnicu čuvenog „Voga”.

Nažalost, slava je stigla prekasno. Sve što je Milena Pavlović-Barili imala – bili su njeni snovi.

Predvidela je šta je čeka...

- Kad sunce svanjava / Ovaj svet sanak je samo sanak lep / al’ ja neću da ga dočekam / neću da dočekam na ovom svetu. / Ovaj svet sanak je samo sanak lep… – navodno su to bili stihovi koje je Milena napisala sa samo sedam godina, ni ne sluteći kakva je sudbina čeka.

Bila je čudo od deteta, tvrdi njena majka Danica Pavlović, inače unuka Karađorđeve najstarije ćerke Save. Milena je bila njena ćerka jedinica iz kratkog braka, ali večnog prijateljstva sa Brunom Barilijem, poznatim italijanskim kompozitorom, piscem i boemom.

Rođena je 5. novembra 1909. godine, a detinjstvo je provela na relaciji Požarevac–Rim. U Beogradu je završila Drugu žensku gimnaziju, a sa samo 13 godina primljena je na Kraljevsku umetničku školu. Studije slikarstva nastavila je u Minhenu, ali je brzo odustala jer je, kako piše Miodrag B. Protić, shvatila da se „ne može naučiti sam stvaralački čin, sopstvena umetnička ličnost, jedno osećanje i shvatanje sveta – talenat. Sa zaključkom da se to jednostavno ima ili nema, napušta Akademiju."

- Patnja koju u meni izaziva slikarstvo neopisiva je. Prvi veliki napor koji sam morala učiniti da zaista intimno osetim svoju umetnost bio je napor da se oslobodim konvencionalnih formi koje su mi nametnule pet godina akademskih studija u Nemačkoj u jednom gluvom i reakcionarnom ambijentu - poverila se Milena u jednom intervjuu.

Rano se suočla sa velikim zdravstvenim porblemima

Paralelno, krenuli su njeni zdravstveni problemi sa srcem, na koje su se kasnije nadovezali i problemi sa kičmom, što je samo još jedan detalj zbog kojeg je porede s njenom savremenicom, legendarnom Fridom Kalo.

Nije mogla da pronađe posao u Srbiji

Kad se vratila u Srbiju, krajem 1928. godine je priredila zapaženu izložbu u Novinarskom domu. Međutim, to joj nije pomoglo da nađe posao – iako je bila spremna da radi kao nastavnica crtanja, čak, i u malim mestima u okolini Požarevca. Zato je spakovala kofere i otisnula se u Evropu.

Putovala je po Španiji, prateći tragove El Greka, Velaskeza, Goje i drugih slikara koji su u njoj podsticali romantizam. Slikala je „danju i noću, bez prekida i odmora", kako je napisala njena majka, i taj period ovekovečila svojim prikazima španske svakodnevice, dramatičnim i strastvenim.

U Londonu je imala izuzetnu izložbu u prestižnoj Galeriji „Blumsberi“, ispraćenu sjajnim kritikama. „Već tri dana kako se Galerija ’Blumsberi’ puni svetom. Ovo je jedna od najbolje uspelih pojedinačnih izložbi jugoslovenskih umetnika u Londonu", objavilo je beogradsko „Vreme".

Život u francuskoj prestonici

Zadržala se u Parizu. Prema rečima njenog prijatelja Žana Kasua, čuvenog francuskog pisca i umetničkog kritičara tog vremena, „zahvaljujući uspešnoj izložbi, za samo jednu noć osvojila je umetničke i internacionalne krugove Pariza”. Družila se s vodećim pariskim umetnicima kao što su lider nadrealizma Andre Breton, pesnik Pol Valeri, slikar Andre Lot…

U Parizu se i zaljubila u kubanskog pijanistu Rejmonda Gonzalesa, koji će ostati zabeležen kao ljubav njenog života.

- Sanjarim na svojim platnima - govorila je i uplovljavala u svoju najupečatljiviju stvaralačku fazu, a njeno ime odjekivalo je evropskim umetničkim krugovima.

Ipak, jedva je preživljavala.

Milena je posle izložbe u Rimu prestala da slika neko vreme, samo je pisala poeziju. „Njuzvik” je kasnije objavio da je patila od akutne estetske prezasićenosti zbog čega se dve godine nije bavila slikarstvom, kao i da je trpela od „užasne nostalgije i prolazila naizmenično kroz periode neurotičnog i veselog raspoloženja".

Ali, i dalje je sanjala.

Njena karijera nastavila je uzlaznom putanjom izložbama u Parizu, a potom u Hagu nakon čega je Milena kupila kartu za Ameriku i otputovala u Njujork, gde se bavila komercijalnim dizajnom za parfeme, prodajom kozmetičkih preparata i odeće. Slikala je portrete bogataša. Ilustrovala je za modne i časopise koji se bave enterijerom. Ne da bi se proslavila, već da bi mogla da se izdržava.

Udala se za 12 godina mlađeg, ali pad sa konja menja sve...

Milena se već 24. decembra 1943. godine udaje za dvanaest godina mlađeg Roberta, ali on ubrzo biva otpušten iz vojske, pa mladi par, zbog finansijskih problema, prelazi da živi na njegovom imanju.

U leto 1944. godine odlaze na bračno putovanje, na kome Milena doživljava nesreću. Tokom jednog izleta pada s konja i zadobija ozbiljnu povredu kičme, zbog koje je prinuđena da ostane u gipsanom koritu nekoliko meseci. Po izlasku iz bolnice, radi bržeg oporavka, mladi par seli se u Monte Kasino, mali grad u blizini Njujorka.

Tu Milena upoznaje Đankarla Menotija, slavnog kompozitora čija su dela u to vreme bila najpopularnija među probirljivom njujorškom publikom. Saznavši za njene finansijske probleme, Menoti joj nudi angažman na izradi kostima za balet Sebastijan, za koji je komponovao muziku. Milena oberučke prihvata ovu ponudu i još uvek neoporavljena počinje rad na kostimima. Balet postiže veliki uspeh, a sa njim i Milena. Časopis La Art tada piše:

- Izuzetno efektni Milenini kostimi u duhu italijanskog baroka, koji podsećaju na nadrealistički stil ove umetnice izvanredni su kada sugerišu sjaj Venecije, gospodarice mora u vremenu opadanja njene moći.

Zahvaljujući ovom uspehu Milena potpisuje ugovor o saradnji na izradi kostima za balet "San letnje noći".

Milenini poslednji dani

U martu 1945. godine Milena i Robert sele se u svoj novi stan u Njujorku. Milenin uspeh postaje izvestan i izgleda kao da finansijski problemi ostaju daleko iza nje. Rat u Evropi se završava i ona se nada skorom ponovnom susretu sa roditeljima.

Iz pisma koje je uputio majci Danici Robert Goselin, a u kome detaljno opisuje događaje, može se zaključiti koliko je Milenina smrt bila iznenadna i neočekivana.

Uveče 5. marta mladi bračni par odlazi u restoran da proslavi preseljenje. Vraćaju se kući dosta kasno, odlaze na počinak, a Milena ostavlja sobarici poruku da je ujutru probudi u 10 sati... U svom stanu u Njujorku Milena je umrla od srčanog udara 6. marta 1945. godine. U lekarskom nalazu napisano je da je višemesečni život u gipsanom koritu oslabio njeno srce, tako da bi ostala invalid i da je prebolela udar.

Milena Pavlović-Barili je kremirana, a urna sa njenim posmrtnim ostacima sahranjena je na groblju blizu Njujorka. Robert Goselin je 1947. urnu lično odneo Brunu Bariliju. Ona je 5. avgusta 1949. godine položena u grobnicu na rimskom nekatoličkom groblju, gde su kasnije, po sopstvenij želji, sahranjeni i njen roditelji- otac Bruno 1952. i majka Danica 1965. godine

I zanimljivo, tek nedavno je njenu biografiju upotpunio podatak da je učestvovala na „Izložbi 31 žene” održanoj 1943. u njujorškoj galeriji „Art of This Cen­tury” Pegi Gugenhajm, zajedno sa velikim umetnicama kao što su Leonor Fini, Frida Kalo... Ne zna se gde je ta Milenina slika danas, niti je zabeležena fotografijom. Zvala se „Insomnia”.

Pratite Stil magazin na facebook:
https://www.facebook.com/Stil.kurir.rs