5 navika koje su spas za srce nakon 50. godine: Otkrivaju kardiolozi

Kardiolozi otkrivaju 5 navika koje su spas za srce nakon 50. godine. Dodajte Kurir Stil u vaš Google izbor
Foto: Shutterstock/Krakenimages.com

Posle pedesete, mnogi ljudi postaju svesniji svog zdravlja. Neki redovno mere krvni pritisak, drugi kupuju pedometar, a treći ponosno ističu da svakodnevno šetaju. Sve to deluje kao korak u dobrom smeru. Ali da li su redovne šetnje dovoljne da bi srce ostalo zdravo?

Postoji jedna osobenost ljudske prirode: zdrave navike lako postaju opravdanje za zanemarivanje drugih važnih stvari. Nakon što pređu nekoliko hiljada koraka, mnogi se do večeri osećaju kao da su ispunili dnevnu kvotu brige o sebi. Smatraju da su uradili dovoljno, pa ostatak dana mogu mirno da provedu na kauču, uz čaj i nešto slatko.

Međutim, srcu je potrebno više od samog hodanja. Redovna fizička aktivnost, odgovarajuće vežbe, uravnotežena ishrana i kontrola krvnog pritiska podjednako su važni za očuvanje zdravlja.

Posle 50. godine zdrave navike postaju posebno važne

Godine retko menjaju čoveka preko noći. Mnogo češće se promene dešavaju postepeno, pa svakodnevni zadaci vremenom postaju zahtevniji. Stepenice deluju duže, brzo hodanje izaziva zamor i nedostatak daha, a posle posla javlja se veća želja za odmorom nego za izlaskom ili fizičkom aktivnošću.

Tada se pojavljuju poznata opravdanja: godine čine svoje, krvni pritisak varira, telo je umorno. Ponekad je odmor zaista neophodan, ali ako postane zamena za kretanje, fizička kondicija počinje da slabi.

6 osnovnih namirnica za žene starije od 60 godina Foto: Shutterstock

Srce je mišićni organ kojem redovna i primerena fizička aktivnost može mnogo da koristi. Vežbanje poboljšava kondiciju i pomaže organizmu da se lakše nosi sa svakodnevnim naporima. Zato je posle pedesete važno ne odustajati od kretanja, već prilagoditi njegov intenzitet sopstvenim mogućnostima i zdravstvenom stanju.

Zašto samo hodanje možda nije dovoljno?

Hodanje je jedna od najboljih i najdostupnijih navika za očuvanje zdravlja. Pomaže da ostanemo aktivni, poboljšava raspoloženje i smanjuje rizike povezane sa dugotrajnim sedenjem. Ipak, postoji razlika između lagane šetnje i fizičke aktivnosti koja dovoljno ubrzava disanje i rad srca.

Umerena aerobna aktivnost posebno je korisna za kardiovaskularni sistem. U nju spadaju brzo hodanje, plivanje, vožnja bicikla i druge aktivnosti tokom kojih osoba diše brže, ali i dalje može da razgovara.

Foto: Shutterstock

Nije potrebno trčati maratone niti se izlagati naporima do iscrpljenosti. Mnogo je važnije vežbati redovno, postepeno povećavati intenzitet i pronaći aktivnosti koje odgovaraju fizičkoj spremnosti.

Osobe koje imaju srčana oboljenja, nekontrolisan visok krvni pritisak ili otežano disanje čak i pri malom naporu trebalo bi da se posavetuju sa lekarom pre uvođenja intenzivnijeg programa vežbanja. Nije dobro samostalno testirati granice izdržljivosti.

Pet načina da sačuvate zdravlje srca

1. Naizmenično menjajte spor i brz tempo

Redovnu šetnju možete učiniti korisnijom tako što ćete postepeno uvoditi kraće intervale bržeg hodanja. Na primer, nekoliko minuta hodajte uobičajenim tempom, zatim ubrzajte, a potom ponovo usporite.

Ovakav način kretanja omogućava postepeno prilagođavanje intenziteta fizičkog napora. Važno je da ubrzanje ne izaziva bol u grudima, vrtoglavicu ili izražen nedostatak daha. Ako se pojave takvi simptomi, potrebno je prekinuti aktivnost i potražiti medicinski savet.

Foto: Studio Romantic/Shutterstock

2. Ne zaboravite na mišiće

Sa godinama je važno očuvati ne samo izdržljivost već i mišićnu snagu. Jednostavne vežbe sa sopstvenom težinom, lagani treninzi sa tegovima i vežbe za ravnotežu mogu pomoći da svakodnevne aktivnosti obavljate lakše i sigurnije.

Možete početi sa nekoliko ponavljanja, a zatim postepeno povećavati broj i trajanje vežbi. Za mnoge odrasle osobe preporučuje se trening snage najmanje dva puta nedeljno, uz prilagođavanje zdravstvenom stanju i fizičkim mogućnostima.

3. Izaberite aktivnost u kojoj uživate

Neko voli plivanje, neko vožnju bicikla, dok drugi najradije plešu uz omiljenu muziku kod kuće. Ne postoji jedna aktivnost koja odgovara svima, zbog čega je važno pronaći onu koja se lako uklapa u svakodnevni život.

Najbolja fizička aktivnost jeste ona koju možete redovno da praktikujete. Ako vežbanje doživljavate kao kaznu i obavezu, mnogo je veća verovatnoća da ćete od njega brzo odustati.

4. Obratite pažnju na ishranu

Za zdravlje srca mnogo je važnija uravnotežena ishrana nego gomila skupih suplemenata. Povrće, voće, mahunarke, integralne žitarice, riba i orašasti plodovi obezbeđuju organizmu važne hranljive materije i doprinose očuvanju kardiovaskularnog zdravlja.

Istovremeno, trebalo bi ograničiti prekomeran unos soli, dodatog šećera i namirnica bogatih zasićenim mastima. To, međutim, ne znači da se morate odreći svega što volite. Mnogo su važnije svakodnevne navike nego jedan obrok koji odstupa od uobičajenog načina ishrane.

Foto: Shutterstock

5. Redovno kontrolišite krvni pritisak

Povišen krvni pritisak često ne izaziva nikakve primetne simptome, pa dobro opšte stanje ne mora nužno da znači da je sa krvnim sudovima sve u redu.

Zbog toga su redovna merenja važna, naročito posle pedesete godine. Ako su vrednosti često povišene, potrebno je konsultovati lekara i pridržavati se njegovih preporuka. Samo šetnja ili promena načina ishrane ponekad nisu dovoljni da bi se krvni pritisak držao pod kontrolom.

Koje simptome ne treba zanemarivati?

Nedostatak daha pri malom naporu, neuobičajen umor, nepravilan rad srca i oticanje nogu mogu se javiti iz različitih razloga. Ipak, ako su ovi simptomi novi, ponavljaju se ili postaju izraženiji, ne treba ih pripisivati isključivo godinama. Važno je obratiti se lekaru i utvrditi njihov uzrok.

Posebnu pažnju zahtevaju bol ili pritisak u grudima, iznenadna izražena otežanost disanja, hladan znoj i vrtoglavica. Ukoliko se pojave ovi simptomi, potrebno je odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć.

Svaku značajnu promenu zdravstvenog stanja treba shvatiti ozbiljno, bez obzira na životnu dob.

Kako početi ako se dugo niste bavili fizičkom aktivnošću?

Nema potrebe da od ponedeljka potpuno promenite život i svakodnevicu pretvorite u intenzivan trening. Mnogo je mudrije početi malim koracima: češće ustajati nakon dužeg sedenja, šetati tempom koji vam prija, postepeno uvoditi jednostavne vežbe i redovno kontrolisati krvni pritisak.

Ukoliko zdravstveno stanje to dozvoljava, odraslima se generalno preporučuje između 150 i 300 minuta umerene aerobne aktivnosti nedeljno, uz vežbe za jačanje mišića najmanje dva dana u nedelji. Ipak, ove preporuke predstavljaju cilj kojem se postepeno teži, a ne obavezu koju svi moraju odmah da ispune. Osobe koje tek počinju ili imaju određena zdravstvena ograničenja treba da prilagode aktivnost svojim mogućnostima.

Jedna od najčešćih grešaka jeste čekanje idealnog trenutka – dana kada imamo dovoljno energije, dobro raspoloženje i slobodno vreme. U stvarnosti, navika redovnog kretanja najčešće se razvija postepeno, kroz male aktivnosti koje ponavljamo svakog dana.

Srcu nisu potrebni sportski rekordi, već redovna pažnja, primerena fizička aktivnost i zdrave navike koje ne prestaju nakon sledećeg lekarskog pregleda. Što ranije kretanje postane deo svakodnevice, veće su mogućnosti da se očuvaju kondicija, samostalnost i kvalitet života u godinama koje dolaze.

This browser does not support the video element.

Stručnjaci upozoravanju: Svaki komentar na društvenoj mreži utiče na osobu Izvor: Kurir televizija