- Hirurg Debejki živeo je 99 godina i zagovarao jednostavne navike: kretanje, umerenu ishranu i manje stresa.
- Posebno je upozoravao na masno meso, prerađevine i puter, koje je smatrao štetnim za zdravlje krvnih sudova.
Postao je otac sa 67 godina, radio je gotovo do 90. godine, a živeo je čak 99 godina. Nikada nije jurio za modernim trendovima zdravog života, niti je se opterećivao strogim pravilima i dijetama. Umesto toga, držao se nekoliko jednostavnih principa koji su mu pomogli da ostane aktivan, vitalan i radoznao do duboke starosti.
Njegove navike nisu zahtevale skupe preparate, posebne režime ishrane niti iscrpljujuće treninge. Reč je o malim svakodnevnim odlukama koje svako može da prilagodi svom načinu života. Upravo u tome se krije njihova posebna vrednost.
1. Jutro koje daje energiju za ceo dan
Debejki se budio već u četiri sata ujutru i dan započinjao laganim vežbama, među kojima su bili zgibovi, čučnjevi i vežbe istezanja. Naravno, nije neophodno ustajati u cik zore niti odmah započeti dan napornim treningom. Mnogo je važnije da se telo svakodnevno pokreće.
Čak i nekoliko minuta jutarnjeg istezanja, još dok ste u pidžami, može pomoći da se razmrdate i lakše razbudite. Pešačenje do posla, korišćenje stepenica umesto lifta ili kratka šetnja nakon doručka takođe su jednostavni načini da unesete više kretanja u svakodnevicu.
Njegova ishrana bila je jednostavna, ali raznovrsna. Za doručak je birao kašu ili sveži sir, za ručak ribu sa povrćem, dok je večerao manju porciju hrane. Vodio je računa o količini obroka i izbegavao prejedanje, a deo hrane ostavljao je za naredni dan.
Suština nije u tome da svi moraju da ustaju u četiri sata, već da pronađu jutarnju rutinu koja im odgovara. Dovoljno je da alarm pomerite pola sata ranije i taj period iskoristite za lagano razgibavanje, doručak bez žurbe ili kratku šetnju. Vremenom, jutro može postati najmirniji deo dana, u kojem ćete imati priliku da se posvetite sebi pre nego što počnu svakodnevne obaveze.
2. Stres može da naruši zdravlje više nego što mislimo
Debejki je smatrao da je dugotrajni stres jedan od najvećih neprijatelja zdravlja. Zbog toga je nastojao da pronađe vreme za odmor, čitanje knjiga i gledanje dobrih filmova, ne dozvoljavajući da mu posao i svakodnevne obaveze potpuno preuzmu život.
U vremenu kada mnogi dan započinju proveravanjem vesti i poruka, a završavaju ga gledanjem u ekran, sposobnost da se opustimo postaje posebno važna. Nije neophodno uvesti komplikovane tehnike opuštanja. Nekada je dovoljno da pred spavanje ostavite telefon po strani i pročitate nekoliko stranica knjige.
Umesto beskonačnog pregledanja društvenih mreža, možete pogledati omiljenu komediju, poslušati muziku ili razgovarati sa bliskom osobom.
Važna je i sposobnost da ne doživljavate svaki problem kao katastrofu. Ne možemo uticati na sve što nam se događa, ali možemo pokušati da promenimo način na koji reagujemo. Više smeha, manje nepotrebnog nerviranja i dovoljno vremena za odmor mogu doprineti boljem raspoloženju i kvalitetnijem snu.
3. Dve vrste namirnica koje je smatrao štetnim
Debejki je posebno upozoravao na preteranu konzumaciju masnog mesa i putera, smatrajući da takve namirnice ne bi trebalo često da se nalaze na jelovniku. Prerađevine poput kobasica, viršli i slanine povezivao je sa povećanim rizikom za zdravlje krvnih sudova, dok je puter smatrao namirnicom čiju upotrebu treba ograničiti.
To, naravno, ne znači da se treba odreći ukusne hrane ili potpuno izbaciti omiljene obroke. Mnogo je važnije napraviti male promene i češće birati namirnice koje imaju povoljniji nutritivni sastav.
Tako, na primer, na integralnom tostu umesto putera možete koristiti avokado, dok su humus i orašasti plodovi dobar izbor za užinu. Riba i ćuretina mogu biti deo raznovrsnog jelovnika, uz dovoljno povrća i drugih izvora vlakana.
Grilovano povrće priprema se brzo, a uz malo maslinovog ulja, začina i prilog po izboru može postati ukusan i hranljiv obrok.
Najvažnije je da ishrana bude uravnotežena i prilagođena individualnim potrebama. Nije potrebno uvoditi stroge zabrane, već postepeno smanjivati unos prerađene hrane, preterano masnih obroka i proizvoda sa mnogo soli.
4. Aktivnost je važna i za telo i za mozak
Debejki je smatrao da čovek ne bi trebalo da prestane da radi i stvara samo zato što je dostigao određene godine. Nastavio je da bude profesionalno aktivan gotovo do 90. godine, jer mu je rad davao osećaj svrhe i održavao ga mentalno angažovanim.
Ipak, mentalna aktivnost ne mora da bude povezana sa poslom. Učenje stranog jezika, čitanje, slikanje, bavljenje baštovanstvom ili neki drugi hobi mogu biti odličan način da ostanete radoznali i aktivni.
Čak i svakodnevne aktivnosti, poput kuvanja, sređivanja doma ili šetnje uz omiljenu muziku, mogu doprineti tome da dan bude ispunjeniji.
Posebno je važno ne odustajati od interesovanja samo zato što mislite da je za nešto novo kasno. Nikada nije kasno da naučite novu veštinu, pronađete hobi ili se vratite nečemu što vas je nekada radovalo.
Kada čovek ima nešto čemu se raduje, lakše održava motivaciju i osećaj svrhe. Upravo zato je važno da i u poznijim godinama ostane otvoren za nova iskustva.
Izgovori koji nas sprečavaju da počnemo – i kako da ih prevaziđemo
Mnogi ljudi žele da se više kreću, zdravije hrane i pronađu vreme za odmor, ali im se čini da za sve to nemaju dovoljno vremena. Međutim, zdrave navike ne moraju da podrazumevaju potpuno drugačiju organizaciju dana.
Na primer, deo puta do posla možete prepešačiti i za to vreme slušati podkast ili audio-knjigu. Tako ćete istovremeno biti fizički aktivni i iskoristiti vreme za nešto što vas zanima.
Dok se povrće peče u rerni, možete se istuširati ili pripremiti stvari za naredni dan. Ovsenu kašu možete napraviti prethodne večeri, preliti je mlekom ili jogurtom i ostaviti u frižideru, pa ujutru dodati voće i orašaste plodove.
Ako nemate vremena za odlazak u teretanu, počnite sa kratkim vežbama kod kuće, u skladu sa svojim mogućnostima. Čak i desetak minuta laganog vežbanja bolje je nego potpuno odsustvo kretanja. Plesanje uz omiljenu muziku dok pripremate ručak takođe je način da se razmrdate.
Ne morate čekati idealne uslove da biste počeli. Mnogo je korisnije uvesti jednu malu promenu koju ćete zaista moći da održite nego napraviti veliki plan od kojeg ćete odustati posle nekoliko dana.
Tajna dugovečnosti nije u velikim odricanjima
Nema potrebe da preko noći promenite čitav način života. Trajne navike najčešće nastaju postepeno, kroz male odluke koje se ponavljaju svakog dana.
Najpre ćete možda poželeti da češće šetate. Zatim ćete početi da obraćate više pažnje na doručak, a nakon toga ćete uvesti nekoliko minuta jutarnjeg razgibavanja. Posle izvesnog vremena, te aktivnosti više neće predstavljati obavezu, već prirodan deo vaše svakodnevice.
Takve promene mogu pozitivno uticati na raspoloženje, nivo energije i opšte blagostanje. Osim toga, stičete osećaj da više brinete o sebi i svom zdravlju, što je mnogo vrednije od kratkotrajnog entuzijazma.
Suština je u doslednosti, a ne u savršenstvu.
Formula za dug i ispunjen život
Život Debejkija nije se zasnivao na ekstremnim pravilima, strogim dijetama ili iscrpljujućim treninzima. Njegov pristup bio je jednostavan: redovno se kretati, jesti umereno, ne dozvoliti da stres potpuno preuzme svakodnevicu i sačuvati interesovanje za svet oko sebe.
Nije zanemarivao svoje telo, ali nije dozvoljavao ni da mu briga o zdravlju postane jedina životna preokupacija. Nastavio je da radi, uči, uživa u malim stvarima i ostane aktivan čak i u godinama kada mnogi ljudi usporavaju.
Naravno, ne postoji univerzalna formula koja garantuje dugovečnost, jer na životni vek utiču i genetika, zdravstveno stanje i brojni drugi faktori. Ipak, redovno kretanje, uravnotežena ishrana, kvalitetan san, dobri odnosi i mentalna aktivnost predstavljaju važne oslonce zdravog starenja.
Telu nisu potrebni veliki podvizi svakog dana. Potrebni su mu pažnja, umerenost i briga koja ne prestaje sa godinama.