Onkolog sa višedecenijskim iskustvom izdvojio 3 grupe ljudi koje ređe obolevaju od raka: Žive po svojim pravilima, a organizam se lakše brani od bolesti

Prevenicija raka nije samo u lekovima, već i u zdravim navikama. Otkrijte kako određeni stilovi života pomažu u očuvanju zdravlja. Dodajte Kurir Stil u vaš Google izbor
Foto: Shutterstock

Tokom više od tri decenije rada u onkologiji, jedan lekar tvrdi da je kroz godine lečenja pacijenata uočila određene obrasce koji se ponavljaju. Prema njenim zapažanjima, ljudi sa određenim životnim navikama i odnosom prema zdravlju ređe se suočavaju sa malignim bolestima.

Naravno, nijedna navika niti način života ne mogu predstavljati garanciju da osoba neće oboleti od raka. Rizik zavisi od brojnih faktora, uključujući genetiku, godine, životnu sredinu i izloženost različitim faktorima rizika. Ipak, neke navike jesu povezane sa manjim rizikom od pojedinih vrsta raka.

1. „Svesni“: Vladaju svojim umom i stresom

To nisu ljudi koji nemaju životne probleme. To su oni koji znaju kako da se sa njima nose. Hronični stres je pravi otrov. On napada imuni sistem, koji je naš glavni čuvar zadužen za otkrivanje ćelija raka. Kada je imuni sistem snažan, on brzo pronalazi i uništava „oštećene” ćelije.

Šta ih izdvaja:

Ne potiskuju emocije u sebi. Pronalaze zdrave načine da se „rasterete”: razgovor sa bliskom osobom, odlazak kod terapeuta, vođenje dnevnika ili bavljenje hobijima.

Ne zauzimaju ulogu žrtve. Umesto pitanja „Zašto se ovo uvek dešava baš meni?”, pitaju se: „Šta mogu da učinim povodom toga?”

Praktikuju „mentalnu higijenu”. Svesno ograničavaju priliv negativnih vesti, manje se upuštaju u toksične rasprave i uče kako da se „resetuju” – bilo kroz šetnju šumom, meditaciju ili jednostavno uživanje u tišini.

Zašto ne obolevaju od raka? Njihov imuni sistem nije iscrpljen stalnom borbom protiv kortizola (hormona stresa) i funkcioniše besprekorno, obavljajući svoju antitumorsku ulogu.

Foto: Shutterstock

2. „Aktivni”: Kretanje im je prirodna potreba

Ne govori o maratoncima ili ljudima koji redovno idu u teretanu. Reč je o ljudima koji su uključili kretanje u svoju svakodnevicu. Oni shvataju da je telo stvoreno za aktivnost, a ne za osam sati sedenja u fotelji ili ležanja na kauču dnevno.

Po čemu se razlikuju:

Oni nalaze izgovore, a ne opravdanja. Šetnja sa psom, odlazak u prodavnicu biciklom, korišćenje stepenica umesto lifta, vežbanje tokom gledanja televizijskog programa.

Ne muče sebe, već uživaju. Glavni kriterijum je uživanje u aktivnostima: ples, plivanje, planinarenje, igranje badmintona sa decom.

Vode računa o telesnoj težini. Gojaznost je dokazani faktor rizika za desetine vrsta raka (dojke, debelog creva, pankreasa). Fizička aktivnost pomaže u održavanju zdrave telesne težine.

Zašto ne obolevaju od raka? Redovna fizička aktivnost poboljšava metabolizam, normalizuje hormonsku ravnotežu (na primer, smanjuje nivo estrogena, koji je povezan sa rizikom od raka dojke i jača imunološki nadzor.

Foto: Shutterstock

3. „Ne-gurmani”: Jedu da bi živeli, a ne žive da bi jeli

To nisu ljudi na strogim dijetama, već osobe koje su izgradile zdrav i jednostavan odnos prema hrani. Njihova ishrana nije skup zabrana, već svestan izbor u korist jednostavne i zdrave hrane.

Šta ih čini drugačijim:

Biljke čine osnovu njihove ishrane. Povrće, voće, zeleniš i žitarice zauzimaju najveći deo njihovog tanjira. Ove namirnice sadrže vlakna (koja štite creva), antioksidanse i vitamine.

Oni svode unos „nezdrave” hrane na minimum. Kobasice, viršle, brza hrana i zaslađeni gazirani napici retko se nalaze na njihovom jelovniku. Svesni su opasnosti koje nose nitrati, kancerogene materije i višak šećera.

Pridržavaju se jednostavnog principa: „sve u umerenim količinama”. Čak ni zdravu hranu ne konzumiraju u prevelikim količinama. Slušaju signale svog tela koji ukazuju na glad i sitost.

Zašto ne obolevaju od raka? Njihovi organizmi ne troše energiju na neutralisanje štetnih materija iz hrane. Creva im funkcionišu besprekorno, nivoi upalnih procesa su niski, a ćelije dobijaju sve što im je potrebno za pravilno funkcionisanje i zaštitu.

Foto: Shutterstock

Zaključak koji uliva nadu

Posmatrajući ove tri grupe ljudi, verovatno ste uočili ono najvažnije: sve ovo je pod našom kontrolom.

Ne možemo promeniti svoju genetiku, ali možemo:

  • Naučiti da upravljamo stresom umesto da dozvolimo da on upravlja nama.
  • Uvesti više kretanja u svakodnevnicu.
  • Preispitati sadržaj svog tanjira.

Trideset godina prakse je naučilo jednoj stvari: rak se ne plaši toliko lekova koliko zdravog i uravnoteženog načina života. To nije univerzalni lek, ali je najmoćnija dostupna metoda prevencije. Počnite od malih koraka i već ćete napraviti ogroman pomak ka zdravoj budućnosti.

 Stil / Dzen

This browser does not support the video element.

"NAJVEĆI IZVOR MIKROPLASTIKE JE U ODEĆI"! Ona je svuda i svi znamo da može biti kancerogena i fatalna: Doktor otkriva kako je izbeći i sačuvati zdravlje!! Izvor: Kurir televizija