- Dijetolog preporučuje raženi hleb od kiselog testa sa više celog zrna i vlakana, jer sporije podiže šećer u krvi i duže drži sitost.
- Beli hleb od rafinisanog brašna brže se vari i može izazvati skok glukoze, pa stručnjaci savetuju da se uz hleb dodaju proteini i povrće.
Mekana, sveža lepinja mnogima je neizostavan deo doručka, ali kada je reč o ishrani i kontroli nivoa šećera u krvi, izbor vrste hleba može napraviti razliku. Proizvodi od rafinisanog brašna uglavnom sadrže manje vlakana, dok integralne i ražene varijante mogu pružiti više vlakana i doprineti dužem osećaju sitosti.
Kako piše mađarski portal "Egešeg Kalauz", dijabetolog je ukazao na razlike između belog hleba i proizvoda napravljenih od celog zrna, posebno kada je u pitanju njihov uticaj na varenje ugljenih hidrata.
Zašto beli hleb može brže podići šećer u krvi?
Beli hleb i lepinje napravljene od rafinisanog brašna sadrže dosta lako svarljivog skroba, dok je količina vlakana uglavnom manja. Zbog toga se ugljeni hidrati iz ovakvih proizvoda mogu relativno brzo razgraditi i apsorbovati.
Kod nekih ljudi to može biti praćeno bržim porastom nivoa glukoze u krvi, nakon čega može uslediti njegov pad. Takve promene pojedine osobe mogu osetiti kao umor, slabiju koncentraciju ili ponovnu glad ubrzo nakon obroka.
Zbog toga stručnjaci često savetuju da se prednost daje hlebu koji sadrži više celih žitarica i vlakana, naročito kada se jede svakodnevno.
Raženi hleb može biti praktičniji izbor
Dijabetolog preporučuje raženi hleb od kiselog testa, sa visokim udelom celog zrna. Takav hleb može sadržati više vlakana, koja usporavaju varenje i apsorpciju ugljenih hidrata i mogu doprineti dužem osećaju sitosti.
Umesto velike bele lepinje, jedna od mogućnosti su dve tanje kriške ražanog ili integralnog hleba, uz namirnicu bogatu proteinima. To može biti jaje, nemasni sir, jogurt ili drugi odgovarajući izvor proteina.
Kombinovanje ugljenih hidrata sa proteinima, vlaknima i zdravim mastima može učiniti obrok zasitnijim i pomoći da se energija postepeno oslobađa.
Nemojte birati hleb samo po boji
Tamna boja hleba nije garancija da je proizvod napravljen od integralnog brašna.
Hleb može biti tamniji zbog dodatka raži, slada ili drugih sastojaka, dok njegova osnovna sirovina i dalje može biti rafinisano pšenično brašno. Zbog toga je mnogo korisnije pročitati deklaraciju nego osloniti se na izgled proizvoda.
Prilikom kupovine obratite pažnju na listu sastojaka. Poželjno je da integralno pšenično ili raženo brašno bude među prvim navedenim sastojcima.
Korisno je pogledati i količinu vlakana. Kao praktična smernica može poslužiti sadržaj od oko 6 grama vlakana na 100 grama proizvoda, dok istovremeno treba obratiti pažnju na količinu dodatog šećera i soli.
"Integralno", "fitnes" i "tamno" nisu isto
Nazivi poput "crni", "fitnes", "zrnasti", "tamni" ili "sa žitaricama" sami po sebi ne znače da hleb sadrži veliki udeo celog zrna.
Neki proizvodi izgledaju veoma zdravo zahvaljujući semenkama i tamnijoj boji, ali njihova osnovna baza može i dalje biti rafinisano brašno. Zato je deklaracija najbolji način da se proveri šta se zaista nalazi u proizvodu.
Da li je hleb sa semenkama zdraviji?
Hleb sa suncokretovim, bundevinim, lanenim ili susamovim semenkama može biti nutritivno bogatiji, jer semenke sadrže vlakna, proteine i masti.
Ipak, samo prisustvo semenki ne znači da je hleb napravljen od integralnog brašna. Zato prilikom kupovine prvo treba pogledati koje je brašno korišćeno, a zatim proveriti količinu vlakana, šećera i soli.
Hleb sa semenkama može biti dobar izbor, ali njegov nutritivni kvalitet zavisi od celokupnog sastava proizvoda.
Nije važan samo hleb, već ceo doručak
Kada je cilj stabilniji nivo šećera u krvi, nije dovoljno posmatrati samo jednu namirnicu. Važan je čitav obrok, kao i njegova količina.
Raženi ili integralni hleb sa većim udelom celog zrna i vlakana može biti dobar izbor za doručak, naročito kada se kombinuje sa izvorom proteina i povrćem. Na taj način obrok može biti raznovrsniji i zasitniji.
Naravno, reakcija na određenu hranu nije ista kod svih ljudi, pa osobe koje imaju dijabetes ili druge probleme sa regulacijom glukoze treba da izbor i količinu ugljenih hidrata prilagode svojim potrebama i savetima zdravstvenog stručnjaka.