Doručak je najvažniji obrok u toku dana i zato se moramo potruditi da bude i najzdraviji. Zbog toga smo tragali za odgovorom na pitanje: Šta jedu onkolozi za doručak?
Ovsena kaša sa voćem, orasima i semenkama
Doktor Dženifer Mekvejd, vanredna profesorka i lekarka-naučnica za medicinsku onkologiju melanoma na Univerzitetu u Teksasu kaže da svako jutro doručkuje ovsene pahuljice sa semenom lana, malo semena konoplje, seme bundeve i neke orašaste plodove. Tome doda i malo sušenog voća, kako bi kaša dobila mnogo vlakana.
Tost od celog zrna sa puterom od kikirikija i voćem
Elizabet Platc, epidemiolog za rak i profesorka u Sveobuhvatnom centru za rak Sidni Kimel na Džons Hopkinsu kaže da svako jutro, godinama doručkuje tost od celog crna sa namazanim kikiriki puterom po kojem isecka voće.
Uz to, doktorka jede raznovrsno sezonsko voće koje je njen muž kupio na pijaci - breskve i nektarine.
Plac, koja proučava faktore rizika za rak prostate i debelog creva, vodi računa da izbegne velike skokove šećera u krvi ujutru jer je hiperglikemija, ili visok šećer u krvi, povezana sa predijabetesom i rizikom od raka u budućnosti.
„Iako puter od kikirikija koji jedem ima puno masti, to je sporije povećanje i sporije opadanje (šećera u krvi)“, objašnjava ona. Ako ujutru ne jede puter od kikirikija na tostu, ješće ga u ovsenoj kaši sa malo svežeg bobičastog voća.
Proteinske pločice
Onkolog koji kod kuće ima dvoje dece od tri i godinu dana kaže da nema drugi izbor nego da ujutru dograbi neke proteinske pločice.
Ali ima specifične zahteve za pločice koje bira. „Obično tražim stvari koje imaju najmanje 12 grama proteina, a idealno nešto više od 20 grama“, kaže on. Više od toga i pločica ima tendenciju da dobije „kredasti“ ukus, kaže on.
Kamat takođe pokušava da jede proteinske pločice sa 4 do 6 grama vlakana i manje od 15 grama šećera. „Neke od ovih (proteinskih pločica) takođe dodaju mnogo vitamina B, vitamina C i sličnih stvari“, dodaje on.
Jogurt sa semenkama i bobičastim voćem
„Mnogo smo naučili u poslednjih nekoliko godina o crevnom mikrobiomu i kako on može doprineti i riziku od raka i ishodima raka“, kaže Mekvejd, zbog čega se trudi da u svoju ishranu uključi probiotsku hranu — poput jogurta.
Ona jede običan, nezaslađen jogurt i dodaje mu mešavinu semenki i sušenog voća ili svežeg bobičastog voća, posebno kupina i malina.
Ali ona pazi da jede samo prirodno fermentisani jogurt, a ne jogurt sa dobrim bakterijama koje se kasnije dodaju. Kada su te bakterije prirodno prisutne, prisutnija je veća raznolikost bakterija, objašnjava ona.
Komen takođe voli da jede običan, nemasni grčki jogurt sa borovnicama kao doručak ili jutarnju užinu „jer pruža odlične proteine, ima malo šećera, a bobice takođe imaju antioksidativna svojstva“, objašnjava ona. Ako primeti da će se bobice pokvariti, baciće ih u zamrzivač da napravi smuti sa grčkim jogurtom i malo proteinskog praha.
Kajgana sa sezonskim povrćem
Kada je u pitanju prevencija raka, konzumiranje puno povrća i lisnatog zelenila je visok prioritet. Ali može biti izazovno uneti ih za vreme doručka.
Zato Mekvejd često uključuje dinstano zeleno povrće u unapred pripremljenu fritatu od jaja. Koristiće zeleno povrće bogato vlaknima poput spanaća, kelja, blitve ili maslačka. Drugi uobičajeni sastojci fritate poput crnog i belog luka „su zapravo fantastični u smislu prebiotske hrane“, objašnjava ona, pa tako poboljšava i zdravlje svog crevnog mikrobioma.
Jaja, posebno žumanca, mogu biti kontroverzna hrana. Za Mekvejd, „jaja su odličan izvor čistih proteina i nekih dobrih masti“, kaže ona. Ali ona i dalje vodi računa da ih jede umereno.
Šta onkolozi izbegavaju da jedu za doručak:
Prerađeno meso
"Najvažnija stvar koju vidim kod ljudi kada doručkuju je da im je sto često veoma bogat crvenim mesom i prerađenim mesom, poput slanine ili kobasice“, kaže Kamat, koja leči kolorektalni karcinom. „Klonio bih se tih stvari i više se fokusirao na izvore nemasnih proteina.“
Jedenje manje mesa uopšte, a posebno manje prerađenog i crvenog mesa, povezano je sa smanjenjem kolorektalnog karcinoma.
Uz to, „ako su to stvari u kojima neko zaista uživa, odvojite dan za to, možda vikendom“, predlaže Komen. „Ideja da nikada ne možete imati nešto u čemu zaista uživate je zastrašujuća“, nastavlja ona, ali razmislite o tome da to jedete umereno.
Prethodno upakovana, slatka ili visoko prerađena hrana
"Ono što zaista savetujem svojim pacijentima jesu integralne namirnice“, kaže Mekvejd. "Trebalo bi da budete u stanju da prepoznate sve što vam je na tanjiru i da znate sastojke koji se u njemu nalaze.“
Prethodno upakovana hrana za doručak, poput mnogih žitarica i instant ovsene kaše, obično sadrži dodate šećere i rafinisane ugljene hidrate, koje stručnjaci generalno izbegavaju. Ova hrana „takođe ima mnogo emulgatora i stabilizatora“, što može imati negativne efekte na crevni mikrobiom, objašnjava Mekvejd.
Peciva za doručak takođe spadaju u ovu kategoriju, kaže Komen. „Mogu izgledati ukusno u trenutku, ali ste gladni nekoliko trenutaka kasnije“, kaže ona. „Nemaju nikakvu hranljivu vrednost i na kraju vas ne ostavljaju da se osećate dobro.“