Korisni saveti

Razgovor sa detetom o poplavama: Ne skrivajte istinu, ali poštedite ga detalja!

Prirodne katastrofe poput poplava koje su proteklih dana zahvatile Srbiju i region mogu da budu uznemirujuće i traumatične za decu. Pričajte sa njima tako što ćete im objasniti šta se događa, ali ne stvarajući paniku, strah ili zabrinutost
Vaše dete & vi
11:40h Autor:
Razgovor sa detetom o poplavama: Ne skrivajte istinu, ali poštedite ga detalja!
Foto: Shutterstok

Pokušajte da zamislite kako slike vodenog užasa izgledaju u očima dece koja ne razumeju šta se zapravo dogodilo. Kad nestane sigurnost, pod kožu se zavuče nemir, strah i neizvesnost, što negativno utiče na detetov psihosocijalni razvoj. Stoga, u takvim trenucima s decom treba na prihvatljiv način razgovarati o tome šta se dogodilo.

Od njihovog starosnog doba zavisi kako će da reaguju na stres. Najvažnije je deci dati do znanja da su njihove reakcije sasvim normalne i očekivane za takvu situaciju.

OVDE pogledajte kako se evakuisano dete zahvalilo spasiocima - dirnuće vas pravo u srce.

Kod najmlađih se može pojaviti mokrenje u krevet (nikako zbog toga ne kritikujte dete), sisanje palca, a trauma je takođe i plodno tlo za razne strahove, noćne more i povlačenje u sebe.

Osnovnoškolci izloženi traumatičnom iskustvu mogu biti razdražljivi i nervozni, javlja se i poremećaj sna kao i problemi s koncentracijom.

Najstariju grupu čine tinejdžeri koji takođe mogu imati poremećaj spavanja, slabu koncentraciju, zatim gubitak apetita, teskobu, ali i problematično ponašanje.

OVDE pogledajte kako mladić izvlači psa iz nabujale Morave.

Kakva god da se tragedija dogodila, deci je ne smemo skrivati (što neki pogrešno rade misleći da će tako zaštititi dete), već treba reći istinu. Svakako je bolje da je čuju iz vaših usta nego od neke nepoznate osobe ili medija.

Međutim, ne treba ih opterećivati suvišnim detaljima, a pogotovo ne nekim neosnovanim i katastrofičnim nagađanjima. Nemojte od tragedije praviti babarogu, već objasnite deci šta sve zajednica čini kako bi pomogla da se što pre vrate kući, obnove svoje domove i nastave s normalnim životom.

Pritom istaknite ko se sve uključio u akciju pomoći, pogotovo ako je reč o nekim popularnim, deci omiljenim osobama i njihovim idolima. To će ih razveseliti. Uključite dete u prikupljanje pomoći unesrećenima jer ćete tako sprečiti njegov osećaj nemoći, ali i razvijati saosećajnost prema slabijima od sebe.

OVDE pročitajte dirljivo pismo dečaka nepoznatom drugaru koji je zbog poplava napustio svoj dom.

Svakako pripazite da deca budu što manje izložena ponavljajućim prizorima tragedije u medijima, jer to u njihovim glavicama može samo pojačati nesigurnost i strah od nekog novog užasa.

1. Nikako ne pokazujte pred detetom svoj strah i beznađe. Ukoliko ste pribrani i delujete ohrabrujuće i umirujuće, dete će puno lakše i s manje posledica prebroditi tu neugodnu životnu situaciju.

OVDE pogledajte najdirljiviji momenat rođenja na svetu - beba ne želi da se odvoji od majke.

2. U takvim teškim trenucima jako je važno biti dobar i saosećajan slušalac. Pitajte dete kako se oseća i je li zabrinuto, a zatim pronađite odgovore koji će ga umiriti i ublažiti njegovu zabrinutost.

3. Puno razgovarajte i provodite vreme zajedno. Uz to, pokušajte koliko je god to moguće da vratite neke male porodične rituale (priča pre spavanja, zajedničke igre i šetnja, pevanje pesmica…) jer svaka poznata aktivnost u takvim trenucima prava su blagodet za dečju psihu.

Deca imaju potrebu da iskazuju svoje emocije, pa im omogućite da se izraze na razne načine – kroz priču, igru, pisanje ili pak crtanje.

I najvažnije od svega – u svakom trenutku imajte na umu da ste svome detetu vi najveći uzor, te da upravo svojim primerom i ponašanjem najviše utičete na to kako će se i na koji način nositi s doživljenom traumom.

Pratite Stil magazin na facebook:
https://www.facebook.com/Stil.kurir.rs