životna priča

Kristijan Dior i njegovi naslednici: Beskompromisni gospodari elegancije! (FOTO)

Često nazivan kraljem mode, Kristijan Dior je tokom života stvorio jedan od najuspešnijih brendova koji se i danas, skoro šest decenija posle njegove smrti, nalazi na vrhu svetske modne scene...

Moda
21:57h Autor:
Kristijan Dior i njegovi naslednici: Beskompromisni gospodari elegancije! (FOTO)
Kristijan Dior, Foto: Profimedia

Ime Kristijan Dior sinonim je za luksuz i visoku modu jer su njegove kreacije oduvek predstavljale definiciju klasične ženske elegancije.

Tokom Drugog svetskog rata racionalizacija materijala bila je veoma stroga, pa se izrada okovratnika, manžetni i ostalih dodataka smatrala luksuzom, a svila je bila upotrebljavana samo za izradu padobrana. Zbog toga je pojava Diorovog “New Looka” u posleratnom periodu predstavljala je grešni hedonizam.

Jedan od najznačajnijih kreatora XX veka rođen je 21. januara 1905. godine u Granvilu, lepom gradiću na obali Normandije kao drugo od petoro dece Aleksandra Luja Morisa Diora, veoma bogatog proizvođača gnojiva.

Priča o venčanici Džeki Kenedi: Tajna koju 900 svatova nije moglo ni da nasluti! (FOTO)

foto: Profimedia

Porodica je živela u prelepoj kući sivo-ružičaste boje na samom klifu s kojeg se pružao spektakularan pogled na more. Iako se familija 1910. godine preselila u Pariz, i dalje su često boravili u čarobnom Granvilu, te ne čudi da se kod malog Kristijana još u detinjstvu pojavilo interesovanje za umetnost pa je znao dane da provodi u sobi crtajući.

Dior je želeo da postane arhitekta, što njegova porodica nije odobravala i na čije insistiranje je završio studije na Institutu političkih nauka. Shvativši da od diplomatske karijere nema ništa, otac je Kristijanu 1928. godine dao novac za osnivanje galerije, pod uslovom da se nigde ne pominje porodično prezime.

Saveti legendarnih dizajnera: Ne postoje ružne žene, već samo one lenje!

foto: Profimedia

Galerija je ubro postala centar avangardnih umetnika čije su zidove krasila dela Pabla Pikasa, Žana Koktoa ili Maksa Žakoba. Međutim, 1931. godine, posle smrti majke i starijeg brata i propasti porodične firme, Dior je bio prinuđen da zatvori galeriju.

ledećih nekoliko godina preživljavao je radeći modne skice za tada poznate modne kuće, da bi na kraju dobio posao asistenta Roberta Pikea.

Na početku Drugog svetskog rata, Dior je služio kao oficir francuske vojske do kapitulacije, posle čega se pridružio ocu i sestri na farmi u Provansi. Međutim, vrlo brzo vratio se u Pariz na poziv Lusijena Lelonga koji je lobirao kod Nemaca da dozvole nastavak rada modne industrije.

Do kraja rata, Dior je kreirao garderobu za žene nemačkih oficira i francuskih kolaboracionista. Kraj drugog svetskog rata Francuska je dočekala u ruševinama sa pola miliona srušenih zgrada i skoro bez odeće, uglja i hrane. Ipak, pojavila se prilika za razvoj nekih privrednih grana, a modna industrija bila je među njima.

Prijatelj iz detinjstva pozvao je Diora da oživi modnu kuću „Philippe et Gaston“ čije je vlasnik bio „kralj pamuka“ Marsel Busak.

Kraljica mode: Inspirativni citati Dajane Vrilend, žene koja je pomerala granice (FOTO)

foto: Profimedia

RAĐANJE BRENDA

Odmah po upoznavanju, Dior je Busaku predstavio svoju viziju mode i 16. decembra 1946. u privatnoj kući na aveniji Montanj broj 30 u Parizu rođena je kuća “Dior”. Ipak, za rođendan se uzima drugi datum – 12. februar 1947. godine kada je Dior predstavio svoju kolekciju visoke mode „Carolle“ za koju je sam kreator rekao: „Stvorio sam ženu-cvet“. Naime, silueta žene u toj njegovoj novoj garderobi, uskog gornjeg i širokog donjeg dela, podsećala je na cvet, a pojam prema kojem će ta kreatorska tvorevina ostati upamćena u istoriji mode je “New Look”.

“New Look” je direktno bio suprostavljen dotadašnjim modnim trendovima.

Prikazivao je ženstvenost golim ramenima, utegnutim strukom i suknjama od luksuznih materijala, a Dior se pokazao kao majstor u kreiranju ženskih silueta i elegantnih oblina.

Intervju sa Lindom Rodin: Čudesan život jedne Njujorčanke! (FOTO)

foto: Profimedia

Reč štednja nije postojala u njegovom modnom rečniku, što je istovremeno bilo skandalozno, ali i hrabro. Njegove dugačke suknje od luksuznih materijala izazivale su oduševljenje, a kostimi za koje je bilo trošeno i 20 metara materijala, kao i spektakularne večernje haljine sa 40 metara materijala, bili su potpuno avangardni i do tada neviđeni u modnom svetu.

Uz razvoj modnog dela, Dior je lansirao i parfeme. „Miss Dior“, nazvan po mlađoj sestri Kristini, uneo je revoluciju u industriji mirisa. Sa takvim uspehom, ekskluzivni butici kuće “Dior” počeli su da niču svuda po svetu.

Na vrhuncu karijere Kristijan Dior je postavio dve ključne odrednice buduće industrije mode i luksuza: krojača je pretvorio u brend menadžera, a predstavljanje svojih kolekcija uzdigao je na nivo ekskluzivnosti za privilegovane klijente. Dior je svoje kreacije tretirao više kao dizajner ili arhitekt nego kao krojač privilegovanih krugova.

Nije bio spreman na kompromis oko potrošnje materijala niti je pokazivao interesovanje za kompromis sa navikma klijenata. Nošenje njegovih modela zahtevalo je dugotrajne pripreme, od specijalnih steznika i donjeg rublja do jastučića s kojima su se naglašavala ramena i struk.

Životna priča Glorije Vanderbilt (93): Bogata naslednica kojoj je sudbina zadala najteže udarce! (FOTO)

foto: Profimedia

Uveo je i pravilo da se cela proizvodnja odevnog predmeta odvija pod strogim autorskim nadzorom dizajnera umesto da se haljina, kao do tada, samo sklapa i ukrašava u studiju. To je dizajnerima donelo ozbiljniji tretman na tržištu i omogućilo pravo brendiranje jer je Dior svoju autorsku ličnost nametnuo kao važnu dopunu identitetu i ličnosti žene koja nosi njegovu odeću.

Kad je otvarao svoj salon, umesto da odabere palatu na Šanzelizeu, kako su to tada radili vodeći modni kreatori, Dior je kupio vrtom skriveni kuću u luksuznoj stambenoj četvrti u aveniji Montanj i označio je samo skromnom pločicom sa svojim imenom. Tražio je da se studio uredi u suzdržanom stilu bogatih kuća iz predgrađa Pariza, bez uobičanih ogromnih ogledala i kristalnih lustera, kako bi naglasio da je njegova kuća više od krojačkog salona, studio i životni prostor u kojem se odvijaju važni procesi.

Kada je po savetu prijatelja po salonu razbacao do tada skrivane potrepštine kao što su crteži, vešalice i kutije za šešire, stvorio je osnovnu formu luksuznog butika kakva je preživela do danas.

Na žalost, Kristijan Dior proveo je na vrhu modnog sveta jedva deset godina. Iznenada je preminuo tokom odmora u Montekataniju u Italiji 24. oktobra 1957. godine. Uzrok smrti bio je srčani udar koji je usledio pošto je slavnom kreatoru zapela u grlu riblja kost, mada su kružile priče kako je infarkt doživeo tokom strastvenog vođenja ljubavi.

Nesvakidašnja životna priča Ajris Apfel (96): Više je više, a manje je dosadno! (FOTO)​​​​​​​

foto: Profimedia

NASLEDNICI

Posle Diorove smrti, na mesto umetničkog direktora imenovan je tada dvadesetjednogodišnji Iv Sen Loran koga je u kuću “Dior” doveo lično veliki majstor 1955. godine. Izbor Lorana za Diorovog naslednika bio je vrlo delikatan i svi su sa velikom strepnjom 1958. godine očekivali novu kolekciju.

Mladi kreator ostao je dosledan svom prethodniku u pogledu kvaliteta materijala, ali je klasičan Diorov dizajn omekšao, učinio nežnijim i lakšim za nošenje.

Modne ikone na reviji Sen Loren: Pogledajte ko je sedeo u prvom redu!

foto: Profimedia

Nastala za samo devet nedelja, kolekcija je imala senzacionalni uspeh. Posle toga Iv Sen Loran bio je slavljen kao nacionalni heroj što ga je ohrabrilo da bude odlučniji u kreiranju, a sve je kulminiralo 1960. godine predstavljanjem kolekcije „Beat Look“, koja je bila inspirisana egzistencijalistima iz Sen Žermena, kafeima i džez klubovima. Modna kritika dočekala je na nož Sen Loranovu boemsku kolekciju što je posebno razbesnelo Marsela Busaka, a sve to dovelo je do toga da se kuća “Dior” zahvali na saradnji Iv Sen Loranu.

Na njegovo mesto postavljen je Mark Bohan koji je dočekan kao spasioc brenda. Bohan se vratio konzervativnom stilu i njegova kolekcija „Slim Look“ doživela je ogroman uspeh 1961. godine, pa je tako Elizabet Tejlor iz te kolekcije naručila čak 12 haljina.

Saveti modne ikone Dajan von Furstenberg (70): Pravila koje svaka žena treba da zna posle tridesete! (FOTO)

foto: Profimedia

Tokom Bohanove vladavine, koja je trajala do 1989. godine, kuća Dior značajno je proširila svoj asortiman. Parfem „Diorling“ lansiran je 1963, a parfem za muškarce „Eau Suavage“ 1966. godine. Ekskluzivna linija „Christian Dior Cosmetics“ pokrenuta je 1969, a samo godinu dana kasnije kuća “Dior” predstavila je i liniju za muškarce „Christian Dior Homme“. Lista proizvoda i linija nastavlja se u nedogled.

Međutim, na mala vrata 1981. godine u kuću “Dior” ušao je investitor Bernard Arno koji je malo-po-malo uspeo da modnu imperiju 1988. pridruži holding kompaniji „Moët Hennessy • Louis Vuitton (LVMH)“. Već sledeće godine, Bohana je na mesto umetničkog direktora zamenio Đanfranko Fere, prvi “ne-Francuz” koji je postavljen na tu poziciju. Za razliku od romantičarskog pristupa Kristijana Diora i Marka Bohana, Fere je predstavio modu koja je rafinisana, prizemna i stroga.

Oskar de la Renta: Žena treba da ima samouveren hod i prepoznatljiv parfem (FOTO)

foto: Profimedia

Od 1996. godine na čelu kreativnog tima kuće Dior našao se Džon Galijano. „Ludi Englez“, kako ga zovu Francuzi, uneo je u “Dior” ekstrem elegancije i ekstravagancije u doslovnom smislu pojma „new look“. Zato nije bilo čudno što je tadašnja prva dama Francuske Karla Bruni Sarkozi danima dolazila u studio Džona Galijana koji joj je pripremio kompletnu odeću za prvu zvaničnu posetu Velikoj Britaniji. Decentno, sofisticirano i šik, najčešće su bile reči kojima su modni kritičari opisali Karlin stil kojim je dominirala siva i mornarsko plava boja. Iz arhiva su odmah izvučene fotografije Džeki Kenedi koja je tokom zvanične posete Londonu 1962. takođe nosila “Dior”.

Džon Galijano se vraća na modnu scenu: Nakon brojnih skandala priprema defile visoke mode!

foto: Profimedia

Bez obzira koliko je izbor Galijana izazivao podozrenje kod mnogih u modnom biznisu, činjenica je da je predsednik upravnog odbora korporacije “LVMH” Bernard Arnault imao pravo kad je Galijana podržao u svim njegovim ekscesima i ekstravagantnosti. U ostalom, zahvaljujući njemu, sudeći prema rezultatima prodaje, kuća “Dior” proživljavala je renesansu.

Međutim, nisu uvek mogle da se zatvaraju oči pred Galijanovim ispadima.

foto: Profimedia

Vrhunac su predstavljala dva incidenta – prvi 8. oktobra 2010, a drugi, koji je u medijima digao veliku prašinu, 23. februara 2011. godine, kad je kreator izvređao jedan par jevrejskog porekla. Na suđenju je Galijano ​​​​​​​proglašen krivim za uvrede u javnosti zasnovane na poreklu, verskoj, rasnoj ili etničkoj pripadnosti i određena mu je novčana kazna od 6.000 evra. Ipak, gora kazna od toga bila je kad je nedelju dana posle incidenta otpušten iz kuće “Dior”, a na njegovo mesto, na samo godinu dana, postavljen je Bil Gajten.

Već 2012. Gajtena je nasledio Belgijanac Raf Simons, a posle njegovog odlaska iz “Diora” na poziciju kreativnog direktora prvi put je imenovana žena – Marija Gracija Kjuri.

Pratite Stil magazin na facebook:
https://www.facebook.com/Stil.kurir.rs