Pravoslavni hrišćani sutra obeležavaju Veliki petak u znak sećanja na dan kada jeIsus Hrist raspet na krstu na Golgoti.
Smatra se najtužnijim danom hrišćanstva i na taj dan se ne služi liturgija u crkvama, osim ako se poklopi sa Blagovestima. Takođe, od Velikog četvrtka do Vaskrsa ne oglašavaju se zvona na crkvama, jer su ona u pravoslavnoj crkvi znak radosti.
Na Veliki petak se u hramovima iznosi plaštanica na posebno ukrašen sto koji simboluje grob Hristov, ispred oltara. U nekim našim krajevima, običaj je da se vernici posle celivanja plaštanice, provlače ispod stola na koji je položena plaštanica. Po narodnom verovanju prilikom provlačenja, treba se pomoliti Bogu i pomisliti neku lepu želju, i ta želja će biti ispunjena.
Za hrišćane ovo je dan velike žalosti, te se obeležava strogim postom, uzdržavanjem od bilo kakvog veselja i proslava. Mnogi greše kada na Veliki petak pripremaju za ručak ribu, prebranac na ulju... Riba zapravo nije dozvoljena tokom većeg dela Vaskršnjeg posta.
Najtužniji dan u hrišćanstvu
