Sutra slavimo Đurđic, krsnu slavu koja se obeležava 16. novembra. Ovaj praznik je posvećen prenosu moštiju svetog Gerogija velikomučenika, koji je svoj život dao za veru.
Šta nikako ne sme da se radi na Đurđic?
Stari srpski običaji nalažu da se na ovaj dan nikako ne rade teški fizički poslovi, jer u suprotnom možete "navući" maler, nesreću i bolest na sebe koja može da vas prati tokom čitave godine.
Strogo je zabranjeno ići na lov, jer se veruje ko lovi na Đurđic, nesreća će mu disati za vratom tokom čitave godine. Od 16. do 24. novembra, u periodu koji se naziva Mratinci ili Vučiji dani, ne iznosi se ništa iz doma — ni hrana, ni stvari, ni garderoba.
Žene se na Đurđic uzdržavaju od ručnih radova, a veruje se da i krojači i obućari treba da odmaraju. Pranje garderobe i tkanina takođe spada u zabranu tokom ovih dana.
Ko je bio sveti Gerogije?
Sveti Georgije stradao je 303. godine, jer je kao Hristov vojnik odbio poslušnost caru Dioklecijanu, velikom progonitelju hrišćana. Izjavio je da se ne plaši da umre za svoju veru, propovedao je Novi zavet, a čak je i carevu ženu Aleksandru uspeo da preobrati u hrišćanstvo. Tada su oboje osuđeni na smrt odsecanjem glave. Za razliku od Đurđevdana, koji je takođe posvećen Svetom Georgiju, odnosno njegovom rođenju, Đurđic je posvećen prenosu moštiju svetog Georgija iz Nikomidije u palestinsku Lidu, postojbinu njegove majke.
Običaji na Đurđic U selima po Zapadnoj Srbiji postoji običaj klanja crnog petla ili pileta, a u Hercegovini crnog jareta. Oba običaja obavljaju se u strogoj tišini, kako bi se domaćini zaštitili od napada vukova.
