Svako želi da bude potreban. Da brine, pomaže i bude oslonac svojoj porodici. To je prirodna i lepa potreba.
Međutim, postoji tanka linija između zdrave brige i potpunog zanemarivanja sebe. Kada se stalno daje, a ništa ne dobija zauzvrat – ni poštovanje, ni priznanje, ni zahvalnost – dobre namere se pretvaraju u navike koje iscrpljuju.

Mnogi ljudi godinama nose sve sami, uvereni da je to njihova dužnost. Vreme je da se ta logika preispita.

Žena.jpg
Muž joj u kuću doveo ljubavnicu, a ovakvu reakciju nije mogao da zamisli ni u najluđim snovima Foto: Shutterstock

1. Preuzimanje svih problema na svoja leđa

Ova navika deluje plemenito: "Učiniću sve da moji bližnji budu srećni."

Ali u praksi često dovodi do toga da osoba postane nevidljiva. Kada se uvek podrazumeva da će ona rešiti svaki problem, drugi prestaju da preuzimaju odgovornost.

Rezultat su umor, gorčina i osećaj da se sav trud ne ceni.

Važno je zapamtiti: svaka odrasla osoba mora biti odgovorna za sopstveni život. Pomoć je lepa – ali žrtvovanje sebe nije obaveza.

2. Zanemarivanje sopstvenog vremena

Česta je rutina: posao – kuća – obaveze – deca – još obaveza.

Na kraju dana ostaje samo iscrpljenost i rečenica: "Nemam vremena ni za šta, pogotovo ne za sebe."

Ali vreme se ne "nalazi" – ono se pravi.

To znači:

  • ne raditi sve samostalno,
  • delegirati deo odgovornosti,
  • podeliti kućne poslove među svim članovima porodice.
Starija žena
(Ilustracija) Neverovatna priča o ukradenim godinama i ljubavi koja je pobedila vreme, ali izgubila bitku sa sudbinom Foto: Shutterstock

Slobodno vreme ne treba trošiti na krivicu, već na obnovu energije:

  • učenje nečeg novog,
  • kretanje i sport,
  • kreativni rad,
  • ili jednostavno – odmor bez opravdavanja.

Briga o sebi nije luksuz. Ona je osnova zdrave porodice.

3. Odricanje od sebe "za dobro drugih"

Često se čuju rečenice poput:

  • "Izdržaću još malo."
  • "Bolje da to dam detetu."
  • "Kasnije ću misliti na sebe."

Na prvi pogled deluje odgovorno. U stvarnosti, dugoročno šteti.

Kada osoba prestane da ulaže u sebe, gubi:

  • samopouzdanje,
  • osećaj vrednosti,
  • unutrašnji sjaj.

Briga o izgledu, znanju, interesovanjima i ličnom razvoju nije površnost. To je znak poštovanja prema sebi.

Lepota nije u garderobi ili frizuri – već u unutrašnjem stanju osobe koja sebe ne zaboravlja.

4. Zašto je briga o sebi odgovornost, a ne sebičnost

Onaj ko poštuje sebe, lakše postavlja granice.

Onaj ko čuva svoju energiju, ima više da da drugima.

Briga o sebi znači:

  • znati kada stati,
  • znati kada reći "ne",
  • znati da sopstvena vrednost ne zavisi od toga koliko se neko žrtvuje.

Snažna, smirena i zadovoljna osoba menja atmosferu u svom domu, odnosima i životu. Ne zato što sve trpi – već zato što zna svoju meru.

Zaključak

Briga o drugima ne sme da znači zaboravljanje sebe. Poštovanje prema sebi je temelj svakog zdravog odnosa.

Srećna, sigurna i svesna osoba nije slaba karika – već snaga koja podiže sve oko sebe.

11:08
Lekoviti razgovori: Ksenija Mijatović-Šta je ljubav i kako da opstane Izvor: MONDO