Zatvor, cenzura, kocka i pisanje da bi se vratili dugovi - svi koji su u srednjoj školi pročitali bar neki od romana Fjodora Dostojevskog pronašli su sve ove elemente u njima.
Neki su tada naučili i da je Dostojevski tvorac psihološkog romana, kao i realista koji je pisao o običnim, siromašnim ljudima iz druge polovine 19. veka u Rusiji.
„U književnim delima Dostojevski duboko i pronicljivo proučava pitanja moralne odgovornosti i slobodne volje", kaže za BBC Ana Jakovljević Radunović, docentkinja na Katedri za slavistiku Filološkog fakulteta u Beogradu.
„Bavljenje ovim problemima donelo mu je slavu pisca-filozofa, stručnjaka za ljudsku dušu, pa čak i proroka".
Dostojevski nije bio samo pisac - bio je i novinar, kockar, aktivista, a neki ga smatraju prorokom Oktobarske revolucije.
Onima koji Dostojevskog požele da čitaju i razumeju i pored obavezne lektire, pojedine činjenice iz njegovog književnog, ali i privatnog života - mogle bi da pomognu.
1. Dostojevski je promenio krimi roman
Dostojevski je pisao krimiće?
Svakom ko se iole zanima za književnost teško je da pojmi da je Zločin i kazna - psihološki slojeviti roman čiji se glavni lik kroz sedam dana patnje pita da li zločin opravdava sredstvo, odnosno da li je ubiti nekoga zarad višeg dobra - zapravo samo običan krimić.
Ipak, Ana Jakovljević Radunović kaže da ova podela baš i nije tako jednostavna.
„Detektivski romani su vrsta avanturističkih romana", kaže ona.
„Pojavili su se u 19. veku kada se zbog rasta kriminala u gradovima formira policija, uspostavlja institucija istražitelja i detektiva.
„Detektivski roman zasnovan je na zločinu, koji biva razotkriven logičkom analizom, intuicijom ili profesionalnom veštinom istražitelja".
Elementi detektivskog romana, tvrdi ona, ipak su prisutni u Zločinu i kazni, ali Dostojevski je upravo pisac koji menja zakone ovog žanra.
„Čitalac nije upućen u logiku istražiteljevog razmišljanja, ali su mu poznate misli počinioca, zbog čega detektivska linija postaje sekundarna", kaže Jakovljević Radunović.
„Elementi detektivskog romana prisutni su i u Idiotu, Zlim dusima, Braći Karamazovima, ali je za Dostojevskog važno da istraži psihologiju zločinca, motive za krivično delo, a ne razotkrivanje zločina, što je glavno u detektivskoj literaturi".
Jasmina Ahmetagić, književna kritičarka i autorka Knjige o Dostojevskom kaže da je pisac „dobro izmešao žanrove u svom opusu".
„Po korišćenju popularnih žanrova i transformaciji trilera u metafizički roman, on je moderan i danas", dodaje Ahmetagić.
Fjodor Dostojevski vodio je prilično buran život, u kome su se preplitali kocka, dugovi, zatvor, pa i neka proročanstva...