Ime oca Atanasija Jevtića odavno je poznato ne samo našoj crkvenoj i široj javnosti, već i celom hrišćanskom, naročito pravoslavnom svetu.
Episkop dr Atanasije Jevtić rođen je od pravoslavnih roditelja, srpskog roda, Milana D. Jevtića, i Savke, rođ. Brisić, zemljoradnikâ, u selu Brdarici, u šabačko-valjevskom kraju (Zapadna Srbija), na drugi dan Božića, 26. decembra 1937, tj. 8. januara 1938. godine.
Osnovnu školu završio je u Draginju, a nižu gimnaziju započeo 1949. u Šapcu i završio osmoljetku 1953. u Debrcu. Učio je zatim Bogosloviju u Rakovici i završio u Beogradu, juna 1958 (u generaciji sa sadašnjim Episkopom Amfilohijem i Lavrentijem). Po završetku Bogoslovije, upisao Bogoslovski fakultet u Beogradu 1958.g., ali je u novembru iste godine pozvan na odsluženje dvogodišnjeg vojnog roka u Podgorici (obuka 6 meseci) i na Kosovu (godinu i po u Vučitrnu i Prištini).
Po povratku iz vojske je zamonašen po blagoslovu Episkopa Šabačko-Valjevskog Jovana, od Arhim. Justina Popovića, u manastiru Pustinji kod Valjeva, uoči Vavedenja 3. decembra 1960. godine, a zatim, kao sabrat manastira Tronoše kod Loznice, nastavio i završio studije na Bogoslovskom fakultetu u Beogradu, juna meseca 1963. godine. Diplomirao sa opštom ocenom 8,88 (vrlo dobar).
Za vreme studija rukopoložen od Episkopa Jovana u čin jerođakona na Bogojavljenje 1961, a na Uspenje Presvete Bogorodice 1963.g. u sveštenički čin.
Završivši Bogoslovski fakultet, podneo molbu Sv. Arhijerejskom Sinodu radi odlaska na postdiplomske studije u Grčku. Februara 1964.g. poslan od Nj.Svetosti Patrijarha Srpskog Germana na Teološku akademiju na Halku kod Carigrada (Turska), gde je ostao do meseca juna iste godine. Zbog tamošnjih teških političkih prilika prešao u leto iste godine u Jeladu, na Svetu Goru, i s jeseni na Teološki fakultet u Atinu, gde je pod rukovodstvom profesora dogmatike i akademika dr Jovana Karmirisa pripremio na grčkom doktorsku tezu iz dogmatike, na temu: Eklisiologija Apostola Pavla po Svetom Zlatoustu.
Doktorsku tezu odbranio s odličnim uspehom 2. juna 1967.g. na istom fakultetu. Posle toga ostao u Atini još godinu dana i nastavljajući bogoslovski rad uglavnom na izučavanju Svetih Otaca Crkve.
Za vreme četvorogodišnjeg boravka u Atini, služio kao parohijski sveštenik u atinskoj Ruskoj crkvi, stanujući jedno vreme u bogoslovskom internatu Grčke Crkve, a zatim u privatnom stanu. Sve vreme boravka u Grčkoj bio u stalnoj vezi sa svojim Episkopom – Šabačkovaljevskim Jovanom.
U trebinjskoj bolnici danas je u 83 godini umro penzionisani episkop zahumsko-hercegovački i primorski Srpske pravoslavne crkve, Atanasije.