Humani papiloma virusi (HPV) najčešće se prenose kontaktom kože ili sluzokože, pri čemu je seksualna aktivnost glavni put prenosa. Infekcija je izuzetno rasprostranjena – procenjuje se da će se tokom života više od 80% ljudi zaraziti barem jednim genotipom ovog virusa.

Poznato je više od 200 različitih tipova HPV-a. U većini slučajeva, infekcija prođe neprimećeno i organizam je sam eliminiše, ali određeni sojevi mogu uzrokovati genitalne i druge vrste bradavica, kao i ozbiljnija zdravstvena stanja, poput raka grlića materice, vagine, vulve, anusa i penisa.

Na koje se sve načine HPV može manifestovati?

HPV na koži: obične bradavice

Najčešća manifestacija HPV-a su bradavice na rukama, prstima, stopalima ili kolenima. One su uzrokovane tzv. niskorizičnim tipovima virusa (najčešće HPV 1, 2, 4, 7 i 10). Ove promene su benigne, no često estetski neprijatne. Mogu se preneti direktnim kontaktom kože/sluzokože ili posredno – preko zajedničkih peškira, obuće, sprava u teretani i sl. Dermatolozi ih obično uklanjaju tečnim azotom, laserom ili preparatima koji sadrže salicilnu kiselinu.

HPV i genitalne bradavice

HPV može zahvatiti genitalnu regiju i analno područje, i kod žena i kod muškaraca. Najčešći vid manifestacije su genitalne bradavice (kondilomi), koje izazivaju tipovi HPV 6 i 11. Iako ne dovode do pojave raka, ove bradavice mogu biti uporne i vrlo neprijatne.

Iako postoji određeni procenat slučajeva kada se one same povuku, najčešće se odmah pribegava metodama za njihovo uklanjanje, samostalno ili u kombinaciji s lokalnim lekovima koji jačaju imunitet. Ponekad se lekar odmah odluči za lokalnu imunoterapiju, bez uklanjanja bradavica. Kod osoba kod kojih se bradavice često vraćaju, potrebno je uključiti i specijalizovane imunomedikamenate s posebnim dejstvom na HPV.

HPV može da uzrokuje i različite vrste raka

S druge strane, visokorizični tipovi humanog papiloma virusa (npr. HPV 16 i 18) ne izazivaju vidljive promene na koži ili sluzokoži, ali mogu dovesti do ćelijskih promena na grliću materice, vagini, vulvi, anusu i penisu. Te promene u početku ne daju simptome, ali ako se ne otkriju i ne leče na vreme, mogu tokom godina prerasti u maligne bolesti.

Najčešće, HPV 16 i 18 su odgovorni za oko 70% slučajeva raka grlića materice, ali se povezuju i s nizom drugih karcinoma:

Rak grlića materice (cerviksa) – najpoznatiji i najčešći oblik raka izazvan HPV infekcijom; nastaje postepeno, iz prekanceroznih promena koje se mogu otkriti redovnim PAPA testom i HPV tipizacijom.

Rak vagine – ređi, ali takođe povezan s visokorizičnim HPV tipovima, najčešće 16.

Rak vulve – može nastati kao posledica dugotrajne infekcije HPV-om, naročito kod žena sa oslabljenim imunitetom.

Rak anusa – podjednako može pogoditi i žene i muškarce, a oko 90% slučajeva povezano je s HPV infekcijom.

Rak penisa – ređi, ali u oko 50% slučajeva povezan s prisustvom HPV 16 ili 18.

Kod žena se potencijalne promene na grliću materice otkrivaju PAPA testom i HPV tipizacijom, koji su ključni alati za rano otkrivanje infekcije. Ako se promene uoče u ranoj fazi, mogu se u potpunosti izlečiti, čime se sprečava razvoj raka. Zato su redovni ginekološki pregledi i testiranje najbolja zaštita od ozbiljnijih posledica koje HPV može izazvati.

HPV u ustima i grlu: nevidljiva, ali opasna infekcija

Manje poznato, ali jednako važno: HPV može inficirati i usnu duplju, jezik, krajnike i grlo. Prenosi se oralnim seksualnim odnosom, a povezan je sa orofaringealnim karcinomima – naročito kod osoba koje puše, konzumiraju alkohol ili imaju oslabljen imunitet.

Simptomi su često blagi ili nepostojeći: uporan bol u grlu, promuklost, ranice koje ne prolaze ili osećaj stranog tela u grlu. Vakcinacija protiv HPV-a, kao i redovni stomatološki i ORL pregledi ključni su za prevenciju. Ova vrsta raka u porastu je poslednjih godina, naročito kod muškaraca, i sve češće se dovodi u vezu sa oralnim prenosom HPV-a.

Kako da se zaštitite?

• Vakcinišite se – vakcina protiv HPV-a štiti od najopasnijih tipova virusa koji izazivaju rak grlića materice i druge vrste raka.

• Idite redovno na ginekološke preglede (PAPA test, HPV test).

• Koristite zaštitu pri svakom seksualnom odnosu – iako ne može u potpunosti da vas zaštiti od HP virusa, kondom smanjuje rizik za njihov prenos.

• Ojačajte imunološki sistem – adekvatan san, ishrana bogata antioksidansima, i što manje stresa može vam pomoći da se lakše izborite s HPV infekcijom.

• Ne ignorišite promene na koži ili sluzokoži – što se promene ranije otkriju, to je lečenje jednostavnije.

HPV vakcina u Srbiji

HPV vakcinacija preporučuje se prvenstveno deci i adolescentima, idealno pre nego što dođu u kontakt s virusom – odnosno pre početka seksualne aktivnosti. U Srbiji je HPV vakcina besplatna za sve devojčice i dečake uzrasta od 9 do 19 godina, a lekari apeluju na što ranije vakcinisanje. U uzrastu do 15 godina vakcina se prima u dve, a nakon toga u tri doze.

Iako je HPV vakcina najdelotvornija ako se primi pre kontakta s virusom, i odrasle osobe, koje vakcinu nisu primile u detinjstvu, mogu to učiniti naknadno. Vakcina može biti korisna i nakon stupanja u seksualne odnose, jer je moguće da osoba do tada nije bila izložena svim sojevima virusa koje vakcina pokriva.