Kako to da na fotografijama iz 70-ih u Jugoslaviji nije bilo gojaznih? Stručnjak upozorio na 1 stvar koja nas urniše

Na fotografijama sa plaže u nekadašnjoj Jugoslaviji, ne možemo da pronađemo niti jednu osobu koja je gojazna. O čemu se tu zapravo radi? Odgovor daje stručnjak.

Lepi & Zdravi
Autor:
Kako to da na fotografijama iz 70-ih u Jugoslaviji nije bilo gojaznih? Stručnjak upozorio na 1 stvar koja nas urniše
Foto: Tanjug / ČTK / Profimedia

Verovatno na internetu s vremena na vreme naletite na stare fotografije sa plaža iz šezdesetih, sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog veka. Nemoguće je ne primetiti da su na plaži praktično svi mršavi i u fit formi. O čemu je reč? Šta se to desilo - jede li savremeni čovek više nego pre? Upravo je to pitanje zainteresovalo britanskog novinara i istraživača Džordža Monbioa.

On je svojevremeno podelio na svom Iks nalogu fotografiju sa njujorške plaže Brajton Bič koja datira iz 1976. godine, a uz nju je pokrenuo zanimljivu diskusiju.

Pored Njujorka, situacija nije ništa bila drugačija u bivšoj Jugoslaviji. Sve fotografije iz navedenih perioda to ukazuju, kao i fotografija ispod.

Crikvenica 1965.
Crikvenica 1965. foto: Tanjug / ČTK / Profimedia

Džordž Monbioa je na fotografiji koju je objavio napisao:

"Na ovoj fotografiji iz 1976. skoro svi su ono što bismo sad nazvali vitkim. Pa, šta se desilo? Iznenadni gubitak snage volje, kako tvrde neki desničarski novinari? Ne. Okruženje koje pogoduje gojenju, a koje stvaraju proizvođači brze hrane i njihovi oglašivači", napisao je on.

Monbiot je inspirisan ovom temom uradio niz istraživanja o navikama ljudi u ishranu i vežbanju, tada i sada. Utvrdio je da su ljudi tokom sedamdesetih zapravo jeli više nego sada. Fizički radnici su radili teže i napornije nego danas. Deca se danas kreću koliko i pre 50 godina. Pa, šta se onda dogodilo?

Jedemo mnogo više šećera, tvrdi ovaj novinar!

"Stvari počinju da vam budu jasne kada detaljno pogledate podatke o ishrani. Da, 1976. smo jeli više, ali drugačije. Danas po osobi kupujemo duplo manje svežeg mleka, ali pet puta više jogurta, tri puta više sladoleda i - gledajte - 39 puta više mlečnih dezerta. Kupujemo duplo manje jaja nego 1976. godine, ali za trećinu više žitarica za doručak i duplo više grickalica od žitarica, duplo manje krompira, a tri puta više čipsa.

Dok je naša direktna kupovina šećera naglo opala, šećer koji konzumiramo u pićima i konditorskim proizvodima je verovatno skočio (Postoje podaci samo od 1992. od kada su brojke nagli porasle. Možda, pošto smo unosili samo 9 kalorija dnevno u obliku pića 1976. niko nije mislio da ima svrhe voditi računa o ovim brojevima). Drugim rečima, prilike da u hranu dodamo šećer su procvetale! Kao što neki stručnjaci već dugo govore, čini se da je to problem", objasnio je Monbio

Stil/Blic Žena

Bonus video:

Pratite Stil magazin na facebook:
https://www.facebook.com/Stil.kurir.rs