legenda

Svojom muzikom i harizmom zavodio je sve oko sebe: Životna priča Gorana Bregovića! (FOTO)

Goran Bregović, takođe poznat kao Brega, je muzičar, gitarista, producent, autor filmske muzike i osnivač popularnog sarajevskog sastava sedamdesetih pod nazivom Bijelo Dugme, jedne od najpoznatijih jugoslovenskih pop/rok grupa. Rođen je u Sarajevu, 22. marta 1950. godine.

Vip priča
Autor:
Svojom muzikom i harizmom zavodio je sve oko sebe: Životna priča Gorana Bregovića! (FOTO)
Goran Bregović, Foto: Fonet

Bregović je rođen i najvećim delom je odrastao u Sarajevu uz majku Borku Perišić i oca Franju Bregovića, oficira JNA. Borka Perišić rođena je u Virovitici, a Goranov otac, Franjo, poreklom je iz Zagorja. Goranov deda (otac Borke Perišić) preživeli je borac Drugog svetskog rata, tokom kog se borio na Solunskom frontu. Nakon završetka rata, povodom junaštva, dodeljeno mu je veće zemljište u Slavoniji, gde je odlučio preseliti svoju porodicu, piše Biografija.org.

Roditelji muzičara upoznali su se u Virovitici, po završetku rata. Preselili su se u Sarajevo, nakon što je njegov otac tamo dobio svoj prvi posao u Vojnoj školi. Kada je Goran imao 10 godina usledio je razvod njegovih roditelja zbog alkoholizma oca. Nakon razvoda muzičar je jedan period nastavio da živi sa svojom majkom i mlađom sestrom Dajanom, a njegov mlađi brat Predrag je otišao sa ocem u Livno. Goran je posećivao svog oca i brata u Livnu svakog leta, a kada je Predrag postao punoletan preselio se u Sarajevo gde je započeo svoje studije. Bregović je od malih nogu pokazivao interes i talenat za muziku pa je tako u drugom razredu muzičke škole svirao violinu, ali je izbačen uz obrazloženje da nije dovoljno talentovan. Nakon izbačaja nije imao mogućnost da nadopunjava svoje znanje o muzici, sve dok mu majka nije kupila prvu gitaru. Do tada je imao priliku učiti o muzici samo od prijatelja laika.

Posle neuspešne muzičke škole muzičar je izrazio želju da upiše umetničku srednju školu, što je i uradio ali se njegova majka protivila toj odluci. Naime, ona je bila pod uticajem Goranove ujne koja joj je prenela tračeve o homoseksualcima koji pohađaju tu školu, što je dovelo do odluke o ispisu. Borka je odlučila da je najbolje Gorana upisati u saobraćajnu školu što je izazvalo veliko nezadovoljstvo kod muzičara. Da bi smirila situaciju, majka mu je dopustila da pusti kosu, te su time popravili odnose. Njegov interes za muziku ostao je aktuelan i kroz kasnije godine, pa se tako na početku srednje škole učlanio u bend pod nazivom Izohips, u kom je svirao bas gitaru. Nažalost, popularni muzičar je ubrzo izbačen i iz saobraćajne škole jer je ozbiljno oštetio školski Mercedes. Posle niza nesrećnih događaja Bregović je upisao gimnaziju, takođe u Sarajevu, gde je ponovo kao bas gitarista postao deo benda, ovaj put pod nazivom Beštije. Sa ovom grupom ostvaruje prvo muzičko iskustvo, što je bilo izrazito presudno za buduću karijeru. Kada je napunio 16 godina napustila ga je majka Borka, te je Goran bio prinuđen da sam zaradi novac za život. Radio je raznorazne poslove kako bi se prehranio: prodavao je novine na ulici, radio na gradilištu ali je koristio i svoj talenat za muziku, te je svirao narodnu muziku u jednoj kafani u Konjicu. Krajem 1971. Bregović je upisao studije sociologije i filozofije, ali zbog prevelikog interesa za muziku brzo odustaje od njih. Kao što je prethodno pomenuto, Goran Bregović je od ranog detinjstva bio veoma zainteresovan za instrumente i muziku uopšteno. Nakon sviranja u kafanama i u mnogo bendova, čiji je član bio neprofesionalno, njegova uspešna karijera započinje sasvim slučajno prilikom sviranja u jednom od tih bendova. Naime 1969. godine prilikom jednog od nastupa ranije pomenute grupe pod nazivom Beštije, osamnaestogodišnjeg muzičara opazio je Željko Bebek. Nakon nastupa mu je Željko dao ponudu da se kao bas gitarista pridruži njegovog grupi Kodeksi, što je Bregović rado prihvatio. Te godine, Kodeksi su svirali turistima u dubrovačkom hotelu Splendid. Zatim su dobili ponudu da odrade svirke u noćnom klubu, u Napulju. Rado su je i prihvatili, ali kasnije nailaze na neslaganje sa gazdom kluba oko repertoara. Rasprava ipak završava u dobrim odnosima i grupa odrađuje svirke u noćnom klubu. Bregović je prešao sa pozicije bas gitariste na vodećeg gitaristu i tada, 1970. godine sastav grupe čine: Goran Bregović, Željko Bebek, Milić Vukašinović i Zoran Redžić. Takav sastav tadašnje grupe Kodeksi kasnije je postao jedan od najpoznatijih na Balkanu, kao deo grupe Bijelo Dugme.

Tadašnji sastav bio je, zbog Milića Vukašinovića, pod velikim uticajem svetski poznatih grupa Blek Sabat iLed Zepelin. To je dovelo do odlaska Željke Bebeka iz grupe u jesen 1980. godine. U zimu te iste godine, Redžićev brat Fadil i Bregovićeva majka dolaze po članove grupe i odvode ih iz Napulja nazad u Sarajevo. Nakon dolaska u Sarajevo, Goran je započeo studije filozofije i sociologije koji su trajali kratko. U istom periodu jedan od dotadašnjih članova grupe Kodeksa, Milić Vukašinović odlazi u London što ostavlja tu grupu u sastavu od dva člana. U toku godine Goran Bregović zajedno sa Ismetom “Nunom“ Arnautalićem osniva grupu pod imenom Jutro, kojoj se par godina kasnije pridružuje i Zoran Redžić. Tokom godina grupa je često menjala svoj sastav i u konačnici, 1. januara 1974. godine postaje Bijelo Dugme. Bijelo Dugme predstavlja jedan od najuticajnijih i najpoznatijih rok sastava bivše Jugoslavije. Sastojao se od članova: Željko Bebek, Vlado Pravdić, Zoran Redžić, Milić Vukašinović, Mladen Vojičić “Tifa“, Điđi Jankelić, Alen Islamović, te sada već pokojnog Laze Ristovskog i Ipe Ivandića. Bregović je u funkciji gitariste, producenta, autora, poslovnog i idejnog stratega predstavljao vođu Bijelog Dugmeta i njenog jedinog stalnog člana. Od 1974. do 1989. godine grupa je izdala veliki broj kompilacijskih izdanja, kao i devet studijskih i tri koncertna albuma.

Tokom svoje karijere punili su mnogobrojne stadijume, te oni predstavljaju jedini rok sastav koji je ujedinio sve slojeve i strukture društva. U ovom sastavu su svi članovi, pod vođstvom Bregovića, doživeli svoje muzičke maksimume. Nakon raspada popularnog rok sastava, muzičar je započeo svoju solo karijeru, i to u svetu filmske muzike. 1988. godine uradio je prvi projekat na filmu Emira Kusturice pod nazivom „Dom za vješanje“.

Film i muzika postižu veliki uspeh i to označava početak Goranove solo karijere. Emir Kusturica i Bregović su nastavili saradnju, pa tako Bregović učestvuje i na Emirovom sledećem filmu izdanom 1993. godine, pod imenom „Arizona Dream“. Muziku koju je Goran komponovao za ovaj film izvodio je i svetski poznati umetnik Igi Pop. Tokom rata u Bosni i Hercegovini, Bregović je većim delom bio u Parizu, ali je bio i u Beogradu. Sledeći veliki projekat umetnika bila je muzika za film „Kraljica Margo“, francuskog režisera. Film je postigao veliki uspeh, a kao rezultat osvojio je dve nagrade na Kanskom filmskom festivalu 1994. godine.

Nakon nagrada za prethodni film, Bregović je nastavio u istom pobedničkom duhu rad i na sljedećem filmu, „Underground“, za koji je komponovao muziku, te takođe osvojio nagradu, ovaj put pod nazivom Golden Palm. Film je poznat i po imenu “Bila jednom jedna zemlja“, a predstavlja anti-ratnu poruku provučenu kroz crni humor, koji je takođe režirao Kusturica. Muzika koju je muzičar komponovao bila je vrlo specifična. Sastojala se od duvačkog orkestra, te je njena tematika bila južnoslovenski i romski zvuk sa mešavinom tradicionalne balkanske i uopšteno popularne muzike. Zbog velike sličnosti sa originalnom romskom muzikom, kao i sa tradicionalnom balkanskom, Bregovićeva muzika je puno puta optužena za plagijat, kao i za prerađivanje i neosnovano prisvajanje autorskih prava.

Pevačeva pesma “Mjesečina“ izazvala je velike kontroverze zbog optužbi da ju je zapravo originalno komponovao Šaban Bajramović. Jednom prilikom francuski režiser Patris Šero izjavio je kako je Goran Bregović talentovan ali da “krade pesme sa svih strana“. Sarađivao je i sa turskom pevačicom Sezen Aksu 1997. godine na njenom albumu pod imenom Düğün ve Cenaze, ali i sa poljskom umetnicom imena Kaja, na albumu Kayah i Bregović, tri godine kasnije. Album sa poljskom pevačicom postigao je ogroman uspeh u Poljskoj, prodavši se u preko 650.000 primeraka, te je muzika koju je Bregović komponovao bila izrazito popularna u istočnom predelu Evrope uopšteno. 2001. godine ponovo je sarađivao sa poljskom pevačicom, ovog puta pod imenom Krzysztof Krawczyk. Album je dobio ime Daj mi drugie życie tj. Daj mi drugi život. Četirti godine kasnije, 2005. Bregović učestvuje u tri velika koncerta Bijelog Dugmeta koji su predstavljali opraštanje od svoje brojne publike. Mnogobrojna muzička dela komponovana od strane umetnika mogu se čuti i u popularnom američkom filmu zvanom „ Borat: Cultural Learnings of America for Make Benefit Glorious Nation of Kazakhstan“, uključujući i jedno od njegovih najpoznatijih muzičkih dela, „Đurđevdan“. Dugo godina Bregović nastupa širom Balkana sa raznim instrumentima kao što su gajde i trube ali i sa romskim pevačicama i plesačicama obučenim u tradicionalnu bugarsku etno nošnju, koji zajedno sa orkestrom čine četrdesetočlanu grupu. U periodu od 1998. godine do 2012. Bregović je širom sveta izvodio svoje kompozicije, ali i obrade starih pesama grupe Bijelo Dugme, u vidu koncerata sa grupom koju naziva Wedding and Funeral Orchestra (Orkestar za svadbe i sahrane).

U većini slučajeva mala grupa se sastojala od 10 članova sa kojima je nastupao, a velika od 37 članova. Izuzeci su se dešavali u zavisnosti od države koju su posećivali. Od početka 2012. godine orkestar se sastojao od 9 članova (mala grupa) i od 19 članova u velikoj grupi. Sa novim rasporedom grupe posetio je Njujork 15. i 16. jula 2016. godine, gde je svirao sa svojih 19 članova u Linklon centru, u Americi.

2017. godine Bregović se kao gost pojavio na albumu portorikanskog repera Rezidente, na pesmi “El Futuro Es Nuestro“. Muzičar je tokom finala Evrovizije 2008. godine u beogradskoj areni u Srbiji, održao manji koncert. Takođe je komponovao uvod za Srbiju na Evroviziji 2010. godine za pesmu “Ovo je Balkan“ Milana Stankovića. Bregovićeva muzika se sastoji od raznih elemenata Balkana. Tu spadaju bosanski, bugarski, hrvatski, grčki, romski, rumunski, srpski, albanski, italijanski i turski uticaji. Njegova muzika takođe predstavlja fuziju popularne muzike sa tradicionalnom muzikom Balkana (uključujući limene instrumente).

Privatni život

Od trenutka kada je sa kao tinejdžer pojavio u svetu muzike, pa sve do danas bio je predmet obožavanja pripadnica lepšeg pola, a žene I danas ne mogu da smire strasti prema harizmatičnom muzičaru koji ističe da živi razuzdanim životom.Ili kako bi on znao da kaže momačkim. Jednom prilikom ispričao je da se strast prema ženama rodila sa svega 17. godina kada je svirao u jednom striptiz baru i bio ponosan što ima prilike da vidi više golih žena nego njegovi vršnjaci tada.

U to vreme, uplovio je u vezu sa javnosti nepoznatom Jasenkom koju je upoznao dok je svirao u striptiz klubu. Iz te ljubavi rodila se njegova prva ćerka Željka i tako u ranim dvadesetim postao otac. Danas ona živi u Australiji i ima dvoje dece. Ni pola veka kasnije, pored muzike, zavodljivost i strast prema ženama ne jenjava. Od kada je uplovio u „Bijelo dugme“ o mnogim lepoticama u javnosti nije želeo mnogo da se hvali, ali su zato one govorile umesto njega. Prva javna ličnost koja nije mogla da odoli na šarmu ovog muzičara bila je glumica Maja Sabljić koja je priznala da se na snimanju filma „Lične stvari“ 1979. godina ostavio bez daha svojom stavom.

Imala je svega devetnaest godina, a Bregović deset više. Dalje priče koje kruže za sve ono što je muzičar radio javno, ide u prilog priči koja se mesecima prepričavala u javnim krugovima. Osmadesetih godina kao novinarka Alka Vuica došla je u Sarajevo da za zagrebački magazin „Polet“ uradi intervju sa članom iz gupe „Bijelo dugme“. Pre samog početka razgovora Bregović joj je tada navodno rekao: „Ti nisi došla zbog intervjua, nego radi udaje“, što je bilo početak njihovih javnih proizivkni. Tada su mnogi govorili da između njih postoji neka tajna veza, a ubrzo joj je posvetio i čuveni hit „Pediculis pubis“ što sa latinskog prevoda znači stidne vaši. Tada je Alka pobesnela i dugo nije pričala sa Goranom. Nekoliko meseci nakon toga usledila je priča koja je tada krasila sve naslovne strane, „Lepa Brena i Goran Bregović na njegovoj jahti“, bio je samo jedan od naslova koji je bio udaran u štampi.

Ono što je moglo da se pročita jeste da je tokom leta Brena viđena kao gost na njegvoj jahti. Sa druge strane, dok je tada najveća Jugoslovenska zvezda živela u Novom Sadu, komšije su tvrdile da je jedan od čestih gostiju bio Brega koji je u rukama nosio cveće, vino i bombonjere. Međutim tu nije bilo kraja, muzičar u najvećem zenitu slave nije ostao imun na najpopulariju mankenku Ljiljanu Tić sa kojom se zabavljao dve godine. U javnost su otvoreno govorili o svojoj ljubavi. Međutim nakon raskida, mankenka je za javnost ispričala da je veza bila veoma burna, te je ona istakla da je bila ljubomorna i posesvina. U sećanju na ovu ljubav posvetio joj je pesmu „Bitanga i princeza“. Nekoliko godina kasnije Ljiljana se udala za dobrosituiranog Nemaca i napustila zemlju.

1993. godine Bregović je oženio dugogodišnju devojku, bosansku manekenku Dženanu Sudžuk. Ceremonija je održana u Parizu, kojoj je prisustvovao i Emir Kusturica kao mladoženjin kum. Kasnijih godina par je dobio ćerke Emu (rođenu u martu 1995. godine), Unu (februar 2002. godine) i Lulu (maj 2004. godine).

Dok je nekadašnja manekneka vodila računa o porodici muzičar je nastupao sa svojim orkestrom za svadbe i sahrane i time nastavio da osvaja svet.

U jednom intervju i sam je potvrdio da je imao buran ljubavni život.

- Treba se ženiti. Morate imati nekoga u životu da napravi ravnotežu, da vam život ne pretegne u jednu stranu. Brak i porodica tome služe. Da postoji neka gravitacija, a to posebno važi u zanimanjima kao što je moje – priznao je Bregović svojevremeno za jedan magazin.

Bregović poseduje mnogo stanova širom zemlje ali najviše vremena provodi u Beogradu, gde i nastaje najveći broj muzičkih saradnji, kao i u Parizu, gde se nalaze njegova žena sa tri ćerke. Muzičar ima još jednu ćerku, Željku, iz prethodne veze. Ona je rodila Goranovu unuku Bianka.

U jednom momentu rešio je da snimi mjuzikl koji je imao radni naslov „Karmen sa srećnim krajem“, za glavnu ulogu odlučio je da dodeli Katarini Radivojević sa kojom je zajedno u njegovom domu na Jahorini i u Beogradu danima uvežbavao ulogu.

Potom je Severini Vučković sada već Kojić obećao ovu ulogu i to je ujedno bio povod da bude redovan gost njegove kuće na Senjaku. Ali od filma nije bilo ništa, a kako bi se revanširao za trud koji je izložila tokom pripreme za glavnu rolu, pomogao joj je da se pojavi u ostvarenju „Duhovi Sarajeva“.

Uz njegovo ime se u javnosti slučajno ili ne, povezuju voditeljka Branka Nevistić, pevačica Kaja Ostojić, voditeljka Irena Kruška, a veliki broj mankenki i televizijskih lica bile su u kontaktu sa pevačem. Svi koji ga znaju kažu da je veliki džentlmen i da svaka žena koja se nađe u njegovom okruženju bude tretirana kao prava dama, a oni ih obasipa komplimentim i poklonima.

Dok mu supruga sa decom živi u Parizu on svaki slobodan trenutak koristi kako bi ih posetio, a svoju lepšu polovinu kada god ima slobodnog vremena od brojnih putovanja i nastupa iznenadi skupocenim poklonom ili romantičnim putovanjem. Očigledno da je ovo odličan recept za uspešan brak koji traje već 25. godina, a time je ujedno pokazao da najviše voli Dženanu i da njeno mesto niko ne može da zauzme.

U Senjaku u Beogradu, 12. juna 2008. godine muzičar je zadobio jake povrede kičme nakon pada sa drveta trešnje, sa visine od preko četiri metra od zemlje. Ipak, na saopštenje doktora, Bregović nije trajno povređen i bio je u stanju održati dva velika koncerta u Njujorku samo mesec dana kasnije. Goran Bregović se izjašnjava kao Jugosloven. Ne želi da se meša u politiku. Jednom prilikom je izjavio:

Jugoslavija je poveznica mnogo svetova- ortodoksa, katolika i muslimana. Kroz muziku ne moram predstavljati nikoga, osim samoga sebe jer govorim prvim jezikom sveta- muzikom“.

Pratite Stil magazin na facebook:
https://www.facebook.com/Stil.kurir.rs