6 vežbi koje će vas mentalno ojačati: Preporučuje neuronaučnik

Kada sam prvi put počela da proučavam anksioznost kao neuronaučnik, bilo sam čvrsto uverena da nisam anksiozna osoba. Barem nije bilo ničega što bi to ukazivalo. Dodajte Kurir Stil u vaš Google izbor
Foto: Shutterstock

Ispostavilo se da jednostavno nisam bila svesna reči koje svi koristimo da opišemo kako se osećamo. Učesnici u istraživačkom eksperimentu, moje kolege, pa čak i ja, koristimo ih bukvalno svaki dan: „Zabrinut/a sam“, „na ivici“, „pod stresom“, „ne mogu da se koncentrišem“, „nervozan/na“, „spreman/na sam da odustanem“.

Drugim rečima, svi se brinemo. Neki manje, neki više. Ali tokom godina, došla sam do zaključka da je najefikasniji način za borbu protiv anksioznosti konstantan rad na povećanju vaše psihološke otpornosti i unutrašnje snage.

Naravno, prevazilaženje anksioznosti se neće dogoditi preko noći, biće potreban određeni trud. Međutim, naučićete ne samo da prihvatite već i da cenite i pozdravite svoje greške. Na kraju krajeva, svaka od njih je nova informacija koja će vam pomoći da postignete svoj cilj, prevazilaženje anksioznosti.

Evo šest vežbi koje radim svaki dan kako bih poboljšala svoju mentalnu otpornost i unutrašnju snagu, i preporučujem ih vama:

1. Vizualizujte pozitivne rezultate

Svakog jutra ili svake večeri analizirajte sve neizvesnosti koje trenutno postoje u vašem životu, i velike i male. Šta će moj šef reći o projektu na kojem radim? Hoće li me pohvaliti? Kako će se moje dete snaći u novoj školi? Kako ću proći na intervjuu i hoću li dobiti posao?

Sada, prođite kroz svaku situaciju posebno i pokušajte da vizualizujete najoptimističniji i najiznenađujući ishod. Zamislite ne samo „dobar“ ishod, već najbolji koji možete da zamislite.

Ovo nije namenjeno da vas pripremi za još veće razočaranje ako na kraju ne dobijete ponudu za posao. Cilj ove vežbe je da ojačate svoje „mišiće očekivanja“ za pozitivan ishod, što će vam verovatno dati ideje šta još možete da uradite da biste ostvarili svoje snove.

Foto: Shutterstock

2. Pretvorite brigu u napredak

Plastičnost našeg mozga nam omogućava da budemo otporni u teškim vremenima. Konkretno, učimo da se smirimo, preispitamo situacije, restrukturiramo svoje misli i donosimo pametnije odluke.

Najlakši način da to uradite jeste da se podsetite da briga nije uvek loša. Ponekad je sasvim suprotno.

Razmotrimo sledeće:

Bes može blokirati vašu sposobnost koncentracije i rada, ili vas može podstaći i motivisati, izoštriti fokus i poslužiti kao podsetnik na ono što je zaista važno.

  • Strah može pokrenuti sećanja na prošle neuspehe, smanjiti fokus i produktivnost, ii vas može navesti da budete pažljiviji u donošenju odluka i da posmatrate situacije iz različitih perspektiva.
  • Tuga može pokvariti vaše raspoloženje i demotivisati vas, ili vam može pomoći da preispitate prioritete i motiviše vas da ponovo procenite svoje okruženje, okolnosti i ponašanje.
  • Briga vas može naterati da odugovlačite i sprečite da postignete svoje ciljeve, ili vam može pomoći da prilagodite svoje planove, očekivanja i postanete realniji i orijentisaniji ka ciljevima.
  • Frustracija vas može demotivisati i ometati vaš rast, ili vas može podstaći da radite više ili da radite bolje.

Ova poređenja mogu delovati previše pojednostavljeno. Ali to je samo na prvi pogled. Poenta je u tome što nam daju osećaj izbora, što proizvodi opipljive rezultate, i to prilično brzo.

Foto: Shutterstock

3. Probajte nešto novo

Ovih dana postoji mnogo opcija: možete se prijaviti za onlajn časove, pridružiti se lokalnom sportskom klubu ili učestvovati u virtuelnom događaju.

Nedavno sam, na primer, trenirala sa šampionkom Vimbldona Venus Vilijams. Čas je prenošen uživo na Instagramu. Bilo je neverovatno zanimljivo i zabavno (koristila je flaše Proseka kao tegove).

Nikada ranije nisam uradio ništa slično. Bilo je fantastično iskustvo i veoma zabavno, i postoji toliko mnogo ovakvih prilika.

Želim da kažem da besplatno (ili za veoma malu naknadu), možete izazvati svoj mozak i telo da isprobaju nešto što nikada ranije ne biste razmatrali. Ne mora biti trening, i ne mora biti nešto komplikovano ili što zahteva pripremu. Samo probajte nešto novo, nešto što nikada ranije niste uradili. Samo pokušajte da malo izađete iz svoje zone udobnosti.

Foto: Shutterstock

4. Potražite pomoć

Kada se obratite nekome za pomoć i osetite povezanost sa drugim ljudima, prijateljima i porodicom, to ne samo da pomaže da se anksioznost drži pod kontrolom, već i pojačava osećaj da niste sami.

Priznati da se borite ili da vam je potrebna pomoć nije lako, ali je neophodno. Osećaj da ste okruženi ljudima i briga o vama daje vam snagu, pomaže vam da istrajete i prevaziđete sve teškoće. Ovo jača vašu otpornost.

Kada se suočimo sa ozbiljnim izazovima, naša prva reakcija je da se sakrijemo, povučemo i odustanemo. Uzgred, potpuno isto ponašanje vidimo kod životinja koje tuguju. Međutim, vi imate neverovatnu moć da potražite pomoć. Ponekad je sve što je potrebno zagrljaj prijatelja ili lepa reč, a onda ćete moći sami da se nosite sa tim, kaže dokrotka Marijana.

Foto: Antonio Guillem Fernandez / Panthermedia / Profimedia

5. Vežbajte pozitivne poruke o sebi

Američki glumac Lin-Manuel Miranda objavio je knjigu o tvitovima koje šalje na početku i kraju svakog dana. U njima ne govori ništa posebno: jednostavno deli optimistične male poruke o sebi koje su smešne, slatke i, na kraju krajeva, divne.

Ako pažljivo ponovo pročitate sve njegove intervjue, videćete unutrašnju snagu i optimizam. Kada su ga pitali kako uspeva da bude tako veseo, produktivan i kreativan, odgovorio je da je tajna u podsećanju sebe na pozitivno.

Naravno, ne uživaju svi ili su spremni da svakodnevno objavljuju pozitivne poruke na društvenim mrežama. I ne morate nužno da ih delite javno. Ideja je da sebi date podsticaj na početku i kraju dana. Ovo može biti teško za one koji su navikli da automatski kritikuju i grde sebe zbog svake sitnice. Prekinite ovu naviku. Umesto toga, razmislite šta bi rekla osoba koja vas najviše podržava u vašem životu - partner, brat/sestra, prijatelj, mentor ili roditelj - a zatim to objavite na društvenim mrežama ili to recite sebi.

Foto: Shutterstock

6. Uronite u prirodu

Nauka je više puta dokazala da vreme provedeno u prirodi ima izuzetno pozitivan uticaj na naše mentalno zdravlje. Na primer, prema studiji iz 2015. godine, čak i kratka šetnja parkom povećava našu emocionalnu otpornost.

Ne morate da živite blizu šume ili mora da biste se uronili u prirodu. Obližnji park ili bilo koje mirno mesto sa puno zelenila i malo ljudi može da uradi taj trik. Glavna stvar je da izbegnete sedenje kod kuće na kauču i gledanje televizije. Obucite svoje omiljene farmerke i krenite u prirodu.

Udahnite, opustite se i bukvalno upijajte sve zvukove, mirise i lepotu. Uključite sva svoja čula da svesno opažate sve oko sebe.

Ova vežba poboljšava vašu ukupnu stabilnost jer energizira i vraća ravnotežu, rekla je doktorka Marijana

Foto: Shutterstock

 Stil/Cluber.com

This browser does not support the video element.

STUDENTSKA LISTA POD LUPOM: PETROV I MILETIĆ OTKRIVAJU ŠTA DONOSI REGISTRACIJA U APR! "NE DAJE IM PRAVNI OSNOV DA IZAĐU NA IZBORE" Izvor: Kurir televizija

6. Immerse yourself in nature

Science has proven time and again that time spent in nature has an exceptionally positive impact on our mental health. For example, according to a 2015 study, even a short walk in a park increases our emotional resilience.

You don't have to live near a forest or the sea to immerse yourself in nature. A nearby park or any quiet place with lots of greenery and few people can do the trick. The main thing is to avoid sitting at home on the couch watching TV. Put on your favorite jeans and head out into nature.

Breathe, relax, and literally soak up all the sounds, smells, and beauty. Engage all your senses to consciously perceive everything around you.

This exercise improves your overall stability as it energizes and restores balance.