Krvna grupa nije važna samo kod transfuzije krvi, već sve više istraživanja pokazuje da može imati određenu povezanost sa sklonošću prema pojedinim bolestima i zdravstvenim problemima. Iako krvna grupa sama po sebi ne određuje hoće li se neka bolest razviti, naučnici smatraju da može uticati na način na koji organizam reaguje na upale, infekcije, stres i zgrušavanje krvi.
Upravo zbog svega ovoga, sve više se proučava veza između krvnih grupa A, B, AB i 0 i različitih zdravstvenih rizika.
A
Osobe s krvnom grupom A češće se povezuju s povećanim rizikom od bolesti srca, tromboze i određenih vrsta opakih bolesti, posebno onih koji zahvataju probavni sistem. Kod njih je primećeno i pojačano lučenje hormona stresa kortizola, zbog čega stres može ostaviti jače posledice na organizam. Neka istraživanja ukazuju i na veću mogućnost razvoja problema sa želucem, pankreasom i plućima.
B
Krvna grupa B često se dovodi u vezu s metaboličkim poremećajima, naročito dijabetesom tipa 2. Naučnici pretpostavljaju da antigen B može imati uticaj na crvenu mikrobiotu i upalne procese koji doprinose insulinskoj rezistenciji.
Takođe, kod ove krvne grupe primećen je nešto veći rizik od bolesti srca, karcinoma mokraćne bešike i nekih infekcija. S druge strane, postoje i istraživanja koja sugerišu da osobe s krvnom grupom B imaju određenu prirodnu zaštitu od pojedinih bolesti poput malarije.
AB
Najređa krvna grupa AB nosi karakteristike i A i B grupe, pa se kod nje kombinuju i određeni zdravstveni rizici. Prema pojedinim studijama, osobe sa AB krvnom grupom imaju povećan rizik od problema s pamćenjem i razvoja demencije u starijoj dobi. Takođe, kod njih je češće zabeležen rizik od stvaranja krvnih ugrušaka, duboke venske tromboze, moždanog udara i srčanih bolesti. Naučnici to povezuju s višim nivoima faktora zgrušavanja krvi.
O
Ipak, lekari naglašavaju da krvna grupa nije presudan faktor zdravlja. Na razvoj bolesti mnogo više utiču način života, ishrana, fizička aktivnost, pušenje,
alkohol, genetika i nivo stresa.
Krvna grupa 0 se često povezuje sa nešto manjim rizikom od određenih kardiovaskularnih bolesti, poput moždanog i srčanog udara. Zbog toga se ponekad smatra da su osobe sa ovom krvnom grupom u proseku zdravije. Prema pisanju Diario AS, dokazano je da ljudi sa krvnom grupom 0 imaju nižu verovatnoću razvoja nekih bolesti srca i krvnih sudova. Veća otpornost na najopasnije bolesti obično se povezuje sa većom verovatnoćom dugog života. Krvna grupa može samo ukazati na određene predispozicije i pomoći ljudima da više pažnje posvete prevenciji i redovnim pregledima. Upravo zato je važno voditi računa o zdravim navikama, bez obzira na to kojoj krvnoj grupi pripadamo, piše 24sata.hr
Stil / 24 sata.hr