Post je postao popularan među ljudima koji traže zdrav način života. Blogeri i treneri dele svoje priče o terapeutskom postu, inspirišući svoje pratioce da ga isprobaju. Mnogi tvrde da post može pomoći u čišćenju krvnih sudova i snižavanju holesterola. Ali da li je to zaista tačno?
Šta se dešava u telu tokom posta?
Kada osoba prestane da jede, njeno telo počinje da traži alternativne izvore energije. Obično ugljene hidrate dobijamo iz hrane, ali u nedostatku hrane, telo je primorano da koristi svoje rezerve.
Prvo što se koristi je glikogen — uskladišteni oblik glukoze u jetri i mišićima. On pomaže u održavanju nivoa šećera u krvi i obezbeđuje energiju mišićima. Tipično, zalihe glikogena traju 12–24 sata, u zavisnosti od pojedinca.
Kada se zalihe glikogena iscrpe i hrana se ne konzumira, telo počinje da koristi masti. Masti se razgrađuju i pretvaraju u ketonska tela, koja postaju primarni izvor energije za organe i tkiva.
Mišljenje pristalica posta
Zagovornici posta veruju da proces razgradnje masti može pomoći u normalizaciji nivoa lipida u telu smanjenjem lipoproteina niske gustine (LDL), poznatih kao „loš“ holesterol. Višak LDL-a može dovesti do nakupljanja plaka u krvnim sudovima i razvoja ateroskleroze.
Postoji i blaži pristup koji se zove povremeni post, koji podrazumeva jedenje u strogo određeno vreme, kao što su 4, 6 ili 8 sati dnevno. Istraživanja pokazuju da povremeni post može smanjiti „loš“ holesterol i povećati „dobar“ holesterol (lipoprotein visoke gustine ili HDL). Meta-pregled objavljen u časopisu The Lancet 2024. godine, na primer, potvrđuje ove nalaze.
Ograničenja i rizici posta
Uprkos pozitivnim rezultatima kratkoročnih studija, nemoguće je tvrditi da je post pouzdan način za sprečavanje ateroskleroze. Većina studija je sprovedena na malim grupama ljudi i ne postoje podaci velikih razmera o dugoročnim efektima posta na kardiovaskularni sistem.
Kratkoročni post može biti koristan u lečenju određenih stanja, kao što je pankreatitis, kao i za osobe sa insulinskom rezistencijom ili predispozicijom za dijabetes tipa 2. Međutim, važno je zapamtiti da post nije univerzalno rešenje i može imati brojne kontraindikacije, posebno za kardiovaskularni sistem. Stoga, post treba započeti tek nakon konsultacije sa lekarom, a ne sa onlajn „trenerom“ ili „guruom zdravog načina života“.
Da li se isplati rizikovati?
Post predstavlja značajan stres za telo. Iako može imati pozitivan efekat na nivo holesterola na kraći rok, nema dokaza da je efikasniji od drugih metoda. Štaviše, ako ne promenite svoje navike nakon posta, nivo holesterola može se vratiti na prethodni nivo.
Promene načina života i ishrane su ključne za borbu protiv visokog holesterola. Tu treba da počnete, a ne da izbacujete hranu iz ishrane.
Kako pravilno jesti?
Uravnotežena i raznovrsna ishrana je neophodna. Važno je uključiti dosta voća, povrća i integralnih žitarica bogatih vlaknima. Za proteine, birajte nemasnu ribu, morske plodove i piletinu bez kože. Masno meso, kobasice, peciva i slatkiše treba ograničiti.
Takođe je vredno smanjiti količinu pržene hrane koju jedete. Umesto toga, kuvajte je na pari, dinstajte ili pecite.
Ne zaboravite na fizičku aktivnost
Fizička aktivnost igra važnu ulogu u održavanju zdravlja. Preporučuje se češće hodanje, lagana vežba svakog dana i bavljenje aktivnim hobijima kao što su ples, vožnja bicikla ili nordijsko hodanje.
Kombinacija ovih mera ne samo da će pomoći u privremenom snižavanju nivoa holesterola, već će ga i dugoročno održati na normalnom nivou.
Dakle, post može imati svoje koristi, ali ne treba zaboraviti rizike i potrebu za holističkim pristupom zdravlju. Ključ je uravnotežena ishrana i aktivan način života.