ČUVENA GLUMICA BILA JE SRPKINJA KOJU SU USVOJILI HRVATI: Majku joj streljale USTAŠE a tek s 36 godina otkrila je poreklo

Čuvena glumica Božidarka Frajt obeležila je jugoslovensku kinematografiju, dok je njeno lice postalo jedno od najprepoznatljivijih. Svojim ulogama obeležila je velika filmska ostvarenja, a njen život protkan je teškim i bolnim momentima.

Bila je jedna od onih koju je Diana Budisavljević spasila iz ustaškog logora smrti. Kreatorima filma "Dara iz Jasenovca" i njena priča bila je inspiracija za scenario.

Pamtimo je po filmskim ostvarenjima kao što su "Užička republika", "Živa istina", "Visoki napon", "Ritam zločina" i mnogim drugim filmovima, a malo je poznato da je upravo Božidarka Frajt bila prva Jugoslovenka koja se na filmu pojavila u bikiniju.

Krasila ju je vanvremenska prirodna lepota, kojom je otvarala sva moguća vrata. Međutim, iza šarmantnog osmeha krila se bolna istina koja nikoga ne ostavalja ravnodušnim.

Kako je jednom prilikom ispričala, jednu od najvažnijih stvari o sebi ona je saznala relativno kasno u životu, kao već odrasla žena. Kada je imala 36 godina, otkrila je da je – rođena u srpskoj porodici. I ne samo to, nego je priča njene porodice tokom Drugog svetskog rata bolna i tragična, a sama Božidarka se kao malo dete suočila sa strašnim situacijama koje je zaboravila, piše Glossy.

Naime, glumica je zapravo rođena u srpskoj porodici Grublješića 1940. godine, u kozarskom selu Velika Žuljevica. Njenu sudbinu tada su oblikovale ustaše koje su streljale njenu majku Vidu, dok joj je otac Bogdan poginuo u borbi.

Nakon smrti roditelja, kao devojčica deportovana je u dečiji logor u Sisku, nakon čega je završila u zagrebačkom prihvatilištu Crvenog krsta, gde su je usvojili Stjepan i Katarina Frajt. Kako je zapisano u dokumentima, Frajtovi su "na izdržavanje i odgoj" uzeli dete s brojem 527, dali joj svoje prezime i pružili bezbrižno detinjstvo.

Budući da je bila veoma mala, nijebila svesna svoje sudbine i porodične tragedije koja slama srca. Međutim, pojavila se njena tetka Dara, koja je posle Drugog svetskog rata je radila u bolnici u Bjelovaru kao medicinska sestra. Dara je na filmski način došla do Božidarke. Na poslu je čula tužnu priču o danima rata, o ženi iz njenog sela koja je streljana i kojoj je oduzeta ćerka, a ispostavilo se da priča o Vidi Grublješić, Božidarkinoj majci. Nakon što je shvatila da je ona živa, Dara je počela da traga za devojčicom, ali nije imala mnogo uspeha, sve dok jednog dana nije na ekranu ugledala Božidarku i shvatila da je lepa glumica Vidino dete.

Božidarka je uvek isticala zahvalnost prema svojim usvojiteljima.

"Tim ljudima sam beskrajno zahvalna. Uzeli su me kao dete od četiri godine. Ja se ne sećam ničeg iz tog ranijeg detinjstva. Sećam se prve haljine koju su mi obukli i sećam se da nisam imala kosu", ispričala je ona.

Glumica danas živi u Zagrebu, dok je početkom novembra prošle godine proslavila je 81. rođendan. Ima dvoje dece, a malo je poznato da je njena ćerka glumica Bojana Gregorić Vejzović. Majka i ćerka su zajedno glumile u filmskom ostvarenju "Put za Montevideo".

Bojana je svojevremeno za Kurir izjavila da će jednog dana napisati priču svoje majke.

"Jednom ću možda sesti za kompjuter i napisati priču moje majke Božidarke Frajt kako bi se napokon saznala prava istina... Mama se veoma uzrujala što je već danima logor u Jasenovcu u svim medijima, pojavljuju se senzacionalistički naslovi i izjave koje ona nije dala, a ona ne želi da priča o tome, potresena je. Film "Dara iz Jasenovca" nismo gledale i samim tim ga ne možemo ni komentarisati", rekla je Bojana Gregorić Vejzović za Kurir povodom filma "Dara iz Jasenovca".

Iako Božidarka još uvek nije ispričala svoju istinu o logoru, stradanje njene porodice opisao je Dragoje Lukić u knjizi "Rat i djeca", čije deliće prenosimo.

"Frajtova, koja se proslavila ulogom u filmu "Užička republika", a koju je publika imala priliku da gleda, recimo, i u "Putu za Montevideo", rođena je sa prezimenom Grublješić 1940. godine u selu Velika Žuljevica pod Kozarom. Imala je nepune dve godine kada su joj ustaše streljale majku Vidu. Zajedno sa hiljadama dece deportovana je u dečji logor u Sisku, odakle je prebačena u prihvatilište Crvenog krsta u Zagrebu. Tamo su je usvojili Katarina i Stjepan Frajt, koji su je odgajali kao ćerku, a Božidarka je tek u 36. godini saznala svoje pravo poreklo, kada ju je napokon našla tetka Dara Grublješić, prvoborac sa Kozare."