Spasovdan, Vaznesenje Gospodnje ili "Dan spasa" je hrišćanski praznik, koji se slavi 40 dana nakon Uskrsa i uvek pada u četvrtak. Za njega se vezuje veliki broj narodnih običaja, a praznuje se skoro isto tako živopisno kao i Đurđevdan, pa mnogi etnolozi veruju da je reč o istim običajima podeljenim u dva dana.
Po hrišćanskom verovanju, vaskresenjem, Gospod je pokazao da je jači od smrti i nakon Vaskrsa je sa njima proveo 40 dana podučavajući ih kako da šire veru i njegovo učenje. Nakon toga se, po predanju, popeo na Maslinsku goru i uzneo na nebo. Pre toga, učenicima je rekao: "Idite po svemu sveti i propovedajte Evanđelije svakom stvorenju. Ko poveruje i krsti se, biće spasen, a ko ne poveruje biće osuđen".
Tako su apostoli proneli vest o Isusovom čudu u svet i time počeli da čovečanstvo spasavaju - odatle naziv Spasovdan. Zato je ovaj dan vreme slavlja i simbol pobede nad smrću.
U nekim krajevima Srbije, na Spasovdan muškarci se ne briju, žene se ne umivaju i deca ne kupaju. Ne spava se preko dana, da se ne bi dremalo preko cele godine.
Na ovaj dan se u mnogim selima organizuje litija kada povorka sa sveštenicima na čelu obilazi oko crkve i izgovara molitve. Negde se ljudi okupljaju i kod mesnih zapisa - prastarih stabala za koja se veruje da čuvaju sela. Tu se i donosi hrana, igra se i peva.
Mladići i devojke bi trebalo da na ovaj dan uzberu što više cveća jer se veruje da je Spasovdan "dobar dan za gatanje". Potrebno je zamisliti dragu osobu i kidajući laticu po laticu polako izgovarati: "Voli me - ne voli me". Poslednji listić koji ostane krije ujedno i odgovor na to pitanje.
Na ovaj dan se u mnogim selima organizuje litija kada povorka sa sveštenicima na čelu obilazi oko crkve i izgovara molitve