ZBOG ČEGA MNOGI OSUĐUJU OCA DEČAKA KOJI JE IZVRŠIO MASAKR? Psiholozi tvrde: "Otac je model od kojeg dete uči"

Kakav uticaj ima otac na razvoj deteta pitaju se mnogi, a psiholozi tvrde da je očinska figura veoma važna.

Porodica
19:29h Autor:
ZBOG ČEGA MNOGI OSUĐUJU OCA DEČAKA KOJI JE IZVRŠIO MASAKR? Psiholozi tvrde: "Otac je model od kojeg dete uči"
Kakav uticaj ima otac na razvoj deteta, Foto: Kurir/ Petar Aleksić, Nemanja Nikolić, Privatna arhiva

Tragedija koja se dogodila u školi na Vračaru zavila nas je u crno i naterala da se zapitamo kuda ide ovaj svet. Tražimo krivca i upiremo prstom jedni u druge, a krajnje vreme je da se osvestimo i damo sve od sebe da se ovakve stvari ne ponavljaju.

Mnogi su osudili dečakove roditelje smatrajući da su oni odgovorni za njegov surovi postupak kojim je sve zavio u crno. Uticaj majke na formiranje deta kao ličnosti može biti od velikog značaja, dok je uloga oca veoma bitna u životu deteta, a posebno muškog.

Psihološkinja i psihoterapeutkinja Marija Roth potvrđuje kako je uloga majke neosporna od samog začeća deteta, ali naglašava kako je i odnos s ocem veoma važan za emocionalni, socijalni i intelektualni razvoj deteta pa se njegova uloga nikako ne sme podceniti.

Dečak, Tinejdžer, Tuga, Depresija
foto: Shutterstock

U životu deteta i otac i majka imaju važnu ulogu. Svedoci smo i toga kako otac postaje sve ravnopravniji u vaspitanju i sve se ranije uključuje u život deteta – učestvuje na porođaju, prisutniji je u novorođenačkoj dobi deteta pa ima mogućnost porodiljskog zahvaljujući promenama zakonskih odredaba.

Zbog svega toga više nego ikada pre potrebno je rasvetliti njegovu ulogu i značenje u životu svake osobe. Jednako tako, potrebno je ukloniti predrasudu da su samo majke te koje pružaju toplinu i nežnost , da se one bolje snalaze u roditeljskoj ulozi.

- Očinska uloga razlikuje se od uloge majke i veoma je važna u procesu stvaranja identiteta deteta, naročito kod dečaka. Otac je model od kojeg dete uči razmatrajućii ga i usvajajući verbalne pa, još više, neverbalne poruke - kaže Marija Roth.

Na primer, model koji očevi pružaju svojim sinovima postaje obrazac ponašanja koji će sinovi preuzeti kada i sami budu očevi, pa čak i ako se svesno suprotstavljaju načinu vaspitanja koji su stekli u porodici. Stručnjaci tvrde da i u tim slučajevima deca, ma koliko zrela i odrasla bila, nesvesno traže potvrdu i odobravanje za svoje postupke. Kao mali, dečaci su više povezani s majkom, a onda se u dobu od devet godina počinju da se identifikuju s ocem i žele njegovu pažnju i naklonost.

- Kako dečaci pod uticajem hormona imaju veliku potrebu za izražavanjem fizičke energije, uz aktivnog oca mogu da unaprede svoje motoričke sposobnosti, što je usko povezano s izgradnjom pozitivne slike o sebi i formiranjem identiteta - objašnjava Roth dodajući kako se identitet prenosi s oca na sina zahvaljujući komunikaciji i primerima ponašanja iz kojih sinovi uče.

Bitno je znati kako je muški identitet glavna poveznica u odnosu očeva i sinova. Kako bi se formirao zdrav identitet, važno je da otac ne podstiče dete da postane ono što nije, nego da ga podstakne na ostvarivanje vlastitih potencijala. Umesto da dopuste detetu da izabere put, očevi reaguju negodovanjem i razočaranjem, što duboko pogađa mališane jer dobijaju poruku da nisu sin ili ćerka kakvi bi trebali da budu.

Emotivna nedostupnost oca takođe ostavlja tragove na decu. Istina, očevima će to znatno lakše ići sa ćerkama jer su one znatno pristupačnije i lakše izražavaju emocije. Iako će nežnost oca i sina biti oskudnija i manje će jedno drugome govoriti da se vole i maziti se, bitna je ipak razmena emocija i komunikacija, barem 10-ak minuta svaki dan. Kvalitetan će odnos posle doneti emotivnu, ali i svaku drugu stabilnost ličnosti kao što su samodisciplina, samopouzdanje, empatija…

Osim navedenih problema u formiranju identiteta, i sinovi i ćerke mogu pokazati nedostatak sigurnosti i samopoštovanja, kasnije sazretii, biće asocijalni ili izrazito introvertini. Kada je o mladićima reč, Marija Roth tvrdi da će oni koji su odrasli bez očeva u znatno većoj meri bežati od kuće, prekidati školovanje, imati poremećaje u ponašanju i završavati u popravno-vaspitnim ustanovama.

(Stil/ Roditelji.hr)

Pratite Stil magazin na facebook:
https://www.facebook.com/Stil.kurir.rs