Zadužbina despotske porodice Branković, manastir Krušedol se nalazi na Fruškoj Gori, u ataru istoimenog sela, nadomak mesta Irig i Maradik. Istorija manastira raspolaže podatkom da je zadužbina despota Đorđa Brankovića i njegove mati Angeline Branković, manastir Krušedol sazidan u periodu između 1509. i 1514. godine.
Zanimljivo je da je srpska despotica Angelina, kada je u drugoj polovini 15. veka stigla u Srem sa sobom donela i mošti svog preminulog supruga Stefana. Tada je dobila i zemljište od srpske vlastelinske porodice Jakšić na kome je podigla ženski manastir koji se i danas nalazi u neposrednoj blizini manastira Krušedol.
Reč je o crkvi koja je posvećena Sretenju Gospodnjem i koja se nalazi u istoimenom mestu Krušedol. Sin despotice Angeline Branković, Đorđe je kao svoju zadužbinu podigao fruškogorski manastir Krušedol, mada se često navodi da je ovaj manastir na Fruškoj Gori zadužbina i njegove majke.
Prvi zvaničan pomen manastira Krušedol istorija nalazi u popisu koji su načinili turski osvajači 1546. godine. Zabeleženo je, takođe da je zadužbina despota Đorđa Brankovića i njegove majke imala sigurno najveće posede među svim manstirima na Fruškoj Gori. Istorija manastira beleži i podatak i da je 1670. godine fruškogorski manastir Krušedol imao najbrojnije bratstvo, od svih manastira na Fruškoj Gori, uzevši u obzir da je zabeleženo da je tada u njemu bilo čak 90 kaluđera i 12 staraca.
Koliko je poznato, u doba Velike seobe Srba su kaluđeri ovog manastira prebegli u mađarski grad Sentandreju, a sa sobom su poneli sve dragocenosti. Nedugo zatim, 1697. godine se vraćaju, a mitropolit Isaija Đaković, koji je i sam sahranjen u manastiru prenosi mošti srpskog patrijarha Arsenija III Čarnojevića u ovaj manastir na Fruškoj Gori.
U prvoj polovini 18. veka, kada se zbila Bitka na Petrovaradinu, 1716. godine surovi turski osvajači ne samo da su opljačkali i zapalili fruškogorski manastir Krušedol, već su i mošti, tada već Svetih Brankovića sasekli i zapalili.
U prvoj polovini 18. veka istorija manastira navodi podatak da je fruškogorski manastir Krušedol obnavljan, te da je glavna manastirska crkva, koja je posvećena prazniku Blagoveštenje proširena i pokrivena limom, kao i da je tadašnji vladika pečujski Nikanor Melentijević sazidao konak, između 1722. i 1725. godine.
Kompleks manastira Krušedol na Fruškoj Gori uz glavnu manastirsku crkvu koja je posvećena prazniku Blagoveštenja čine i zvonik, koji je izdvojen, te manastirski konaci. Danas se u ovom srpskom srednjevekovnom manastiru često obavljaju činovi krštenja i venčanja, a posebno je zanimljivo zidno slikastvo, te freska koja prikazuje Strašni sud, a nalazi se na zapadnoj strani glavne manastirske crkve.
Zanimljivosti manastira Krušedol
Kada se pomene fruškogorski manastir Krušedol prva asocijacija su znameniti Srbi koji su u ovom manastiru boravili, kao i oni koji su i danas u njemu sahranjeni. Tako je istorija manastira zabeležila podatak da je čuveni srpski pesnik iz perioda romantizma, Laza Kostić, kada je bio razočaran u ljubav i svestan da je nemoguće da je ostvari sa mlađanom Lenkom Dunđerski, utehu potražio upravo u ovom manastiru na Fruškoj Gori.
Pored porodice ktitora manastira, u njemu su sahranjeni i kneginja Ljubica Obrenović, supruga velikog srpskog knjaza Miloša Obrenovića, ali i još jedan član porodice Obrenović – kralj Milan Obrenović, što se navodi kao svojevrsna zanimljivost kada je u pitanju fruškogorski manastir Krušedol. Uz pomenute Srbe, u manastiru Krušedol su sahranjeni i srpski patrijarsi : Arsenije III Čarnojević i Arsenije IV Jovanović Šakabenta, kao i mitropolit Isaija Đaković i vojvoda Stevan Šupljikac, ali i mnogi drugi.
Mošti članova porodice Branković i to: despotice Angeline i njenog muža despota Stefana, kao i njihovog sina despota Đorđa, potonjeg Maksima, to jest ono što je od njih ostalo nakon surovog turskog spaljivanja, se i danas nalaze u ovom manastiru na Fruškoj Gori i one se u kivotima, u kojima se inače čuvaju izlažu samo tokom velikih crkvenih praznika.
Uz brojne zanimljivosti koje su vezane za fruškogorski manastir Krušedol svakako se često navodi i bogata manastirska biblioteka. U ovom manastiru je, recimo davne 1662. godine pisana ”Služba i akatist svecima“, kako navodi istorija manastira. Takođe, u manstirskoj biblioteci su čuvane i stare crkvene štampane knjige, ukupno njih sedam, za koje je zabeleženo da ih je 1651. godine iz Rusije u manastir Krušedol na Fruškoj Gori doneo iguman Amfilohije.