Pročitajte

Kusturica oduševio svojom besedom: Nikada nije bilo ovoliko knjiga i ovoliko nepismenih!

Na otvaranju jubilarnog, šesdezetog Sajma knjiga u Beogradu, Kusturica je održao nezaboravan govor
Zanimljivosti 26.10.2015. - 21:13h
Foto: Kurir/ Dado Đilas

Režiser Emir Kusturica otvorio je 60. jubilarni Sajam knjiga u Beogradu. Svojom besedom "Biti pismen", Kusturica se vratio u 19. vek kada je pismenost u našim krajevima donosila posebno mesto u društvu.

 

"Kada bi neko za nekoga rekao on je pismen, glasno bi izrazio prema toj osobi uvažavanje nad kojom je lebdio oblak pokrivajući glavu kao veliku tajnu ali i ništa manji zbir vrlina. Pismeni nije bio savršen, ali mu je to bila namjera", rekao je Kusturica.

 

"Pismeni je težio ka istini, dobroti i uzvišenosti. Nije imao nikakve veze sa antijunakom koji postaje oličenje vremena u kojem živimo. Nikada nije bio do kraja stvaran, a rukovali smo se sa njim.

 

Izgledao je kao lik koji je iskoračio iz neke knjige, banuo pred nas kao i sama istina da bez upamćenih slika i čitavih poglavlja knjiga nema pismenog čovjeka! Pismeni je bio čovjek vrlina, neobuzdan, ostrašćen kao Oskar Vajld, ali je rječju kao sabljom znao da razdvoji ukus od neukusa i pokaže nam put i način kako da mislimo.

 

Sve drukčije od ovovremenog antijunaka, selfi čovjeka samozaljubljenog, onog koji ne vjeruje u istoriju, prihvata korporacijski kapitalizam kao sudbinu i vrijedno radi na dokazu kako njegov komšija ali i čitav narod ne vrijedi pišljiva boba! On pravi selfi snimke svojim ajfonom i sa velikim uzbuđenjem prati razvoj svake bubuljice na licu".

 

Poterao ih maler: Monika Beluči se istraumirala zbog pada Emira Kusturice sa konja!

 

Foto: Beta
Foto: Beta

Govoreći o svojim mladalačkim iskustvima koja je sticao kroz "pismenog čoveka" Kusturica je rekao da nam je "tajne mehanizme u tek začetim duhovnim procesima otkrivao pismeni čovek. Učili smo tu lekciju od studenta Raskoljnikova a kada nam nije bilo jasno zašto je on hteo da ubije babu lihvarku, prepuštali smo se stranicama njegove patnje, proživljavali njegove dileme kao svoje i naučili od njega kakva iskušenja i koje nevolje nas čekaju i shvatali bolje nego da smo proživeli dva života".

 

Kusturica se poetično zapitao: "Kako je pusta mladost koja nije otkrila Antona Pavlovića Čehova?".

 

"Do uha njegovog junaka vjetar donesi riječi volim te iako nismo sigurni da li je krupnu riječ izgovorila ona u koju je on bio zaljubljen, tek riječ nošena vjetrom postala je simbol ljubavi. Šta bi bilo da nam dušu nisu preplavile Tolstojeve rečenice u kojoj je svjetlost padala i na najsitniji detalj!

 

Znali smo boju dugmeta na mundiru Vronskog, a lik Ane Karenjine je bio jasniji od upečatljive glumice na filmskom platnu. Sve to, dok nas je vodio stranicama gdje smo bili grijani plemenitim odmah zatim talasima svirepe ljudske osjećajnosti, a tek u sjeni krupnih riječi razvijao je zaplete snažne i moderne. Da nije bilo Bulgakova kako bi osjetili apsurd i paradoks. Malo je vremena da se nabroje svi pisci koji su ako ne jednaki ali ne manje važni bez kojih pismeni nije mogao da nastane".

 

"Da nije sve izgubljeno a nikada nije sve izgubljeno potvrđuju nam pojave koje kao usamljene zastave u pustinji mašu i potvrđuju nam da ima pismenih samo su nam sklonjeni s očiju! Stisnuti između hiljadu informatičkih čuda, jutjubova, rijaliti šoua ali i određeni političkom korektnosti najnovijom verzijom globalne autocenzure. Potpisnik ovih redova vjeruje da tih zastava ima i više nego što vjerujemo, nekad se i rukujemo sa njima a ne znamo da su to oni", poverio se Kusturica i sa žaljenjem konstaovao da nikada nije bilo ovoliko knjiga, nikada čovjek nije imao pristup ovolikoj gomili ispisanih stranica i nikada nije bilo manje pismenih.

 

Počeo jubilarni 60. međunarodni sajam knjiga: Trajaće do 1. novembra

 

Foto: AP
Foto: AP

Sa rezignaciojom konstatuje da "danas nema ko ne piše a malo ko čita. Na takvoj podlozi je rastao je onaj drugi čovjek koga smo nazvali selfi i kao projektovana kafanska prostakuša postavljen pred naše oči i neće biti sklonjen dok se ne desi velika katarza".

 

"Narastao na gomili pobrkanih pojmova ideje da je dostupnost informacijama isto što obrazovanje, u vremenu metastaze vladavine ideologije novca i koristoljublja gdje je jedino ona pomno praćena bubuljica na licu bila važna. Prvo je selfi pobrkao realnost sa realizmom za kojeg Dostojevski kaže da je najfantastičniji od svih pravaca", rekao je Kusturica.

 

"Čime se ta realnost mjeri i sa čim upoređuje ako ne sa pomenutim poglavljima knjiga koje pamtimo. Ako ne zna da poredi postojeći svijet sa nepostojećim ako ne može da stvori vlastitu sliku svijeta, a to može da učini pismeni čovjek, ovaj drugi živi život u kome ne trebaju kamere da bi sve postalo rijaliti šou, krunski izraz neopaganske cilizacije čiji cilj je da se izvede dokaz da smo hulje, protuve i sjecikese i da nas neprestano treba kažnjavati, koji nam stalno upumpava ideju o našoj zaludnosti, a skrivena tendencija je zla poltička namjera svjetske plutokratije izvođenje dokaza o našoj fatalističkoj sklonosti ka biološkoj", istakao je Kusturica.

 

Biti pismen, kaže Kusturica, to je formula koja otvara vrata dokučivih tajni i blagodeti koje čovek može da ostvari u svom kratkotrajnom boravku na Zemlji. Ako je pismen, dodaje, onda čovek može da bude srećan, ako nije pismen kako da prepozna Džonatana Frenzena američkog pisca koji je već vratio svetski roman na visine Tolstoja, duhovne pejsaže Bernharta.

 

Foto: Zoran Šaponjić
Foto: Zoran Šaponjić

"Otvarajući sajam koji me je uvijek privlačio kao mjesto gdje bi se čovjek lako prevario da se zbog velikog broja ljudi otvara sajam automobila, a ne knjiga i gdje nekad između knjiga teče rijeka ljudi izbjeglica iz realnog života ka mnoštvu knjiga isto kao što vjernik bježi Bogu!

 

Ništa manje vrijedna je i misao da ovdje povremeno vaskrsne onaj pismeni čovjek o kome sam govorio, da ovdje slobodno hoda i vraća slike iz prošlog vijeka, da je ako ne drugde ovdje slavljen i opažen baš kao što su ga primjećivali nekad u gradu gdje je bio glavni lik i da ga vidi neko dijete u čijem životu će u budućnosti, kada odraste kao mi, biti sve drukčije", zaključio je Kusturica svoju svečanu besedu, otvarajući beogradski sajam knjiga.

 

Pratite Stil magazin na facebook:
https://www.facebook.com/Stil.kurir.rs

Razmena sadržaja

Inicijalizacija u toku...