Naša današnja heroina rođena je 1522. godine, kao drugo dete Hurem i Sulejmana. Bila je jedina preživela ćerka sultana i stoga je od detinjstva bila okružena ljubavlju. Ćerke osmanskih vladara su obično dobijale arapska imena, ali ovog puta je napravljen izuzetak. Na devojčin rođendan dogodilo se pomračenje Sunca, pa je dobila ime Mihrimah, što na persijskom znači „sunce i mesec“.
Mihrimah je želela da se uda za turskog guvernera Kaira, zgodnog muškarca i poznatog ratnika. Međutim, povinovala se željama svoje majke, koja je verovala da joj muž treba da bude Rustem-paša, nizak i neprivlačan muškarac skoro 30 godina stariji od nje.
Uprkos tome, imali su srećan porodični život i harmoničnu vezu. Mihrimah je rodila nekoliko dece i podržavala svog muža u svim njegovim poduhvatima. Kada je umro, Mihrimah je imala samo 39 godina. Zaprosila je sledećeg velikog vezira, ali kada je on odbio brak, više nije pokušavala da sama organizuje svoju sudbinu.
Prema osmanskoj legendi, poznati arhitekta Mimar Sinan zaljubio se u našu heroinu i njoj u čast osmislio je najlepšu džamiju. Štaviše, da bi impresionirao svoju ljubavnicu, koja je pratila Sulejmana Veličanstvenog u vojnom pohodu, arhitekta je za jedan dan sagradio most preko Dunava.
Mihrimah je znala da je sa majčine strane istočnoslovenskog porekla. Sledeći njen primer, dopisivala se sa poljskim kraljem, čiji je Hurem bio podanik od rođenja. Takođe je imala pokroviteljski stav prema Veneciji i zalagala se za prijateljstvo i obostrano korisnu trgovinu sa tom pomorskom republikom.
U početku je Mihrimah podržavala energičnijeg Bajazita u borbi svoje braće. Ali on je bio hladan prema njoj, pa je brzo prešla u Selimov tabor, koji se prema njegovoj sestri odnosio sa daleko većim poštovanjem. Upravo ga je ona pozvala u Istanbul nakon očeve smrti i pozajmila mu novac da nagradi janičare, koji su bili navikli da primaju isplate po stupanju novog vladara.
Mihrimah je indirektno odgovorna za smrt Sulejmana Veličanstvenog. Upravo je ona ubedila svog bolesnog i oslabljenog oca da krene u svoj poslednji vojni pohod. Sultan, međutim, nije učestvovao u rukovođenju vojnim operacijama, već je sve poslove delegirao svojim generalima.
Gospodarica je preuzela kontrolu nad haremom svog brata nakon što je on stupio na presto. U to vreme, smatrana je najuticajnijom ženom u Osmanskom carstvu, sa više moći od Selimove ljubavnice, Nurbanu. Međutim, kada joj je brat umro, nije se borila da zadrži svoj položaj pod svojim nećakom i dobrovoljno se povukla u Stari dvor. Iako je imala priliku, jer je upravo ona sledećem sultanu, Muradu, dala njegovu omiljenu konkubinu, Safije.
U poslednjim godinama života, Mihrimah se prvenstveno fokusirala na dobrotvorne projekte koje je njen muž, Rustem-paša, ostavio nedovršenim. Dobijala je ogromnu stipendiju od svog nećaka, sultana, i mogla je da preduzima građevinske projekte i izdržava siromašne. Čak je opremila celu flotu uz uslov da će njen zet njome komandovati.
U to vreme, zabavljala se sa Englezom Vilijamom Harbornom, bogatim trgovcem i prvim ambasadorom svoje zemlje u Osmanskom carstvu. U svom ličnom dnevniku, on je za nju dao neobičan opis, nazivajući sultaniju „grbavom, ali ne i čudovištem“, iako je imala samo 56 godina.
Mihrimah je umrla u istim godinama kao i njena majka. Njena ćerka, Huremina unuka, takođe je preminula u pedesetoj godini. Stoga je izneta teorija o nekoj naslednoj ženskoj bolesti od koje su sve tri bolovale. Najverovatnije je to bio rak dojke.
****
A kako je lik Mihrimah predstavljen u seriji "Sulejman Veličanstveni" gledajte svakog dana od 20:50 samo na Kurir Televiziji.
