zastrašujuća priča

UGLEDNA PRIPADNICA AMERIČKOG DRUŠTVA KARIJERU JE IZGRADILA NA TRGOVINI DECOM: Ova Holivudska diva je bila njen klijent!

Da stvari nisu uvek takve kakvima se čine pokazuje i slučaj Džordžije Tan, ugledne pripadnice američkog društva iz prve polovine 20. veka. U pitanju je žena koja je karijeru izgradila na trgovini decom. Računa se da je prodala oko 5000 klinaca između 1924. i 1950. godine. To otvara niz pitanja poput onih kako je moguće da je uspela to sve da krije decenijama.

Zanimljivosti
Autor:
UGLEDNA PRIPADNICA AMERIČKOG DRUŠTVA KARIJERU JE IZGRADILA NA TRGOVINI DECOM: Ova Holivudska diva je bila njen klijent!
Džoan Kraford, Foto: Profimedia

Džordžija Tnn rodila se u porodici višeg srednjeg sloja. Majka joj je bila učiteljica u vreme dok je bilo neuobičajeno da žene rade van kuće, posebno ako nisu bile za to primorane, dok joj je otac bio ugledni sudija. Džordžija je odrastala kao privilegovano dete, koje je od pete godine pohađalo privatnu školu klavira. Pod očevim budnim okom završila je studije muzike, a zatim je pohađala časove socijalnog rada na Univerzitetu Kolumbija u Njujorku. Zapravo je mrzela klavir i studirala je muziku zbog oca. Htela je da bude advokat poput njega, ali iako je kasnije završila studije prava i položila pravosudni ispit, opet je ispoštovala očevu želju. Budući da se nije udala odlučila je da se bavi socijalnim radom.

Tako je preuzela vođenje agencije za usvajanje siročadi u Memfisu u američkoj saveznoj državi Tenesi (Tennessee Children’s Home Society). U Memfisu je živela sa svojom partnerkom i usvojenom ćerkom. Usvojenu devojčicu je nazvala Džun. Kasnije je Džunina ćerka izjavila da joj je majka imala sve u materijalnom smislu, ali da nije imala ništa više od toga jer je ova bila hladna i proračunata osoba. Obe su se pitale zašto ju je Tan uopšte usvojila jer je bilo očigledno da nije želela decu. Može se pretpostaviti da je to učinila kako bi bila što verodostojnija svom poslu agentkinje za usvajanje dece.

Džordžija Tan
foto: Profimedia

Crno tržište

Agencija je bila paravan za prodaju jece na crnom tržištu. S prodajom dece je počela da se bavi 1924. godine. Tokom vremena razvila je tačno određenu taktiku prodaje, a koja se sastojala od razvoženja dece budućim, uglavnom bogatim roditeljima. Njeni zaposledni su kasnije otkrili da je po detetu dobijala 700 američkih dolara, ali verovatno ta cena nije bila ista za svakoga. Osim toga budući roditelji su plaćali i troškove dovoženja deteta, sređivanja papirologije, a sve to po mnogo većoj ceni od realne. Sama je agencija od države Tenesi dobijala godišnje preko 60 000 dolara, a više od 30 posto tog novca se slivalo se u njenu drugu kompaniju. Među Taninim klijentima su bili i poznati ljudi, poput glumačke dive Džoan Kraford koja je u njenoj agenciji usvojila ćerke bliznakinje Keti i Sintiju. Osim Džoan, od nje je usvojio dete i guverner Njujorka Herbert Lehman. Novi roditelji nisu imali pojma da učestvuju u ilegalnoj trgovini decom jer je Tan delovala preko agencije koja je imala legalan status.

Kako doći do dece?

Tan je do dece dolazila na razne načine, nekada oduzimanjem dece siromašnim roditeljima, a nekada je decu preuzimala iz raznih ustanova poput zatvora, bolnica i mentalnih ustanova. Podmićivala je tamošnje zaposlene da proglase smrt deteta kako bi nastavila sa svojom ilegalnom trgovinom. Roditelji najčešće ne bi ništa posumnjali i verovali su da su im deca zaista umrla. Ukoliko je potražnja bila velika, a ona je nije mogla da je zadovolji, pribegavala je i otmicama dece, uzimajući ih s ulica, iz crkava, vrtića, odakle je stigla.

Džordžija Tan
foto: Profimedia

Kako ilegalno pretvoriti u legalno?

Kada bi deca došla pod njeno starateljstvo menjala im je identitet i prodavala ih parovima koji su želeli da usvoje dete, a bili su dovoljno bogati da plate. Jasno vam je da je plivala u novcu te se prepustila raskošnom životu, a uz to je bila cenjena i poštovana u ondašnjem društvu. Jedan od razloga zašto je tako dugo uspela da ostane neotkrivena je i to što je bila okružena uglednim političarima i poslovnim ljudima, što joj je pružalo sigurnost. Jedan od njenih zaštitnika, koji je morao imati od toga koristi bio je i E. H. Kramp, moćni tajkun kojeg su nazivali šefom Memfisa. Analiza ovih zločina je pokazala da se on na neki svoj način brinuo o tome da izvešćuj o nestanku djece “pojede mrak”. Tu je bila i sudija Keli koja bi u slučaju neke žalbe zapretila novopečenim roditeljima da će im uzeti decu, što bi dovelo do brzog “rešavanja nesporazuma”.

Istraga o sumnjivim radnjama vezanim uz Taninu agenciju započeta je u jesen 1950. godine, a još iste godine je došlo do njenogzatvaranja. Nikada ni jedno dete nije vraćeno svojim biološkim roditeljima.

Džordžija je umrla od raka u 59-oj godini života, pre podizanja optužnice, čime je izbegla kazneni progon. Njenu su pomagači umrli vrlo brzo nakon nje. Uz ovih nekoliko ljudi postojala i je i vojska drugih, koja je obavljala prljave poslove na terenu, ali ntko nikada od njih nije procesuiran.

Pratite Stil magazin na facebook:
https://www.facebook.com/Stil.kurir.rs