Umesto doktoru idu na Gugl

Vikipedija nije zamena za doktora: Sve greške prilikom dijagnoze bolesti!

Istraživači upozoravaju da se ne bi trebali pozivati na podatke iz Vikipedije zbog mogućih grešaka koji ih mogu navesti na pogrešne zaključke, a samim time i lečenje
Zanimljivosti
16:06h Autor:
Vikipedija nije zamena za doktora: Sve greške prilikom dijagnoze bolesti!
Foto: Ilustracija /Thinkstock

Većina ljudi danas čim osete prve znakove bolesti, "guglaju" kako bi proverili što im je i što da čine. Zbog dobre Vikipedijine pozicioniranosti na Guglu, većina dijagnozu pronalazi upravo na Vikipediji.

Ali prema novoj doktorskoj studiji, devet od deset Vikipedijinih članaka o čestim medicinskim stanjima sadrži činjenične greške.

- Korisnici inetrneta ne bi trebali da koriste Vikipediju kao primarni izvor jer njihovi članci ne prolaze isti proces čitanja, proveravanja i uređivanja kao medicinski časopisi - kazao je voditelj studije dr. Robert Hasti sa Univerziteta Kambel.

Svet bez raka je moguć uz pomoć određenih vitamina, više možete naći OVDE.

Dodaje da je najbolji izvor za dijagnozu vaš doktor koji vaše sadašnje stanje može uporediti sa vašom istorijom bolesti i drugim faktorima te zatim odrediti najbolji smer lečenja. Problem ispravnosti članaka na Vikipediji je upravo u korisničkom uređivanju, a korisnik može biti bilo ko.

Svako može napraviti članak na Vikipediji, obrisati ga, promeniti ili postaviti novi. Među primerima netočnosti na Vikipediji doktori navode primer merenja pritiska. Prema članku, da bi se postavila dijagnoza za visoki krvni pritisak merač ga mora očitati u tri različite situacije.

Lečenje uz pomoć sunčevih zraka, više možete naći OVDE.

Istraživači ističu da to ne da nije točno već je i opasno jer može odgoditi potrebno lečenje. Takođe, stoji i da antidepresivi nisu dobri za decu, a doktori ističu da je to netačno te da sprečava roditelje da ispravno leče decu.

Farmaceutske kompanije takođe su bile pod udarom da brišu štetne nuspojave na člancima o lekovima.Prošla istraživanja pokazala su da 70 posto doktora i studenata medicine koriste Vikipediju. Istraživači upozoravaju da se ne bi trebali pozivati na podatke iz nje zbog mogućih grešaka koji ih mogu navesti na pogrešne zaključke, a samim time i lečenje.

Svaku kuću čuva čuvarkuća, za koje je bolesti sve dobra pročitajte OVDE.

Dr. Hasti pozvao je svoje kolege da učestvuju u uređivanju Vikipedije kako bi poboljšali njenu tačnost. Ovu studiju pratila je i druga koja je otkrila da je četvrtina žena sebi krivo dijagnozirala bolesti na internetu.

A pogledajte kako bi izgledao posao Gugla da je čovek, više možete naći OVDE.

Pratite Stil magazin na facebook:
https://www.facebook.com/Stil.kurir.rs