OBAVEZNO Pročitajte

Svirepe kazne cara Dušana: Svi su zazirali od Dušanovog zakonika i to sa dobrim razlogom!

Dušanov zakonik donet je na saboru vlastele i crkvenih velikodostojnika, održanom na Vaznesenje Gospodnje, 20. maja 1349. godine u Skoplju.

Zanimljivosti
17:57h Autor:
Svirepe kazne cara Dušana: Svi su zazirali od Dušanovog zakonika i to sa dobrim razlogom!
Foto: Wikipedia

Dušanov zakonik je, uz Zakonopravilo Svetog Save, najvažniji zakon (ustav) srednjovekovne Srbije. Usvojen je sa ciljem da se srpska država uredi propisima koji bi važili za celo carstvo i podjednako za sve podanike.

Dušanov Zakonik je urađen na temeljima Zakonopravila. U nekim članovima Stefan Dušan direktno upućuje na Zakonopravilo (članovi 6, 8, 11, 101, 109 i 196). Jedna trećina Zakonika je urađena po ugledu na odgovarajuće propise vizantijskog prava.

Cilj cara Dušana

Car Dušan je želeo da sa jedne strane Zakonikom ojača centralnu vlast i učvrsti državu, a sa druge strane da obuzda zahteve srpske velike vlastele, koja se u doba njegovih osvajanja prekomerno osilila i svojim decentralizmom slabila državnu vlast.

Prvih 38 članova posvećeno je crkvi, zatim slede odredbe koje se odnose na povlastice vlastele i slobodnih ljudi i njihove dužnosti, a potom odredbe koje govore o obavezama zavisnog stanovništva, sebara (kmetovi i zemljoradnici). Dušanov zakonik je sadržao 201 član, ali se, u zavisnosti od sačuvanog prepisa, sastoji od 135 do 201 člana.

"AKO VLASTELINKA UČINI BLUD SA SVOJIM ČOVEKOM, DA IM SE OBEMA RUKE ODSEKU I NOS SAREŽE."

"I KOJI VLASTELIN UZME VLASTELINKU SILOM, DA MU SE OBE RUKE ODSEKU I NOS SAREŽE, A AKO SEBAR UZME VLASTELINKU SILOM, DA SE OBESI, A AKO SVOJU DRUGU UZME SILOM, DA MU SE OBE RUKE ODSEKU I NOS SAREŽE."

"AKO VLASTELIN, ILI VLASTELINČIĆ, OPUJE SEBRA, DA PLATI STO PREPERA, AKO LI SEBAR OPSUJE VLASTELINA, ILI VLASTELINČIĆA, DA PLATI STO PERPERA I DA SE OSMUDI."

"KO SE NAĐE DA JE UBIO OCA ILI MATER, ILI BRATA, ILI SVOJE ČEDO, TAKAV UBICA DA SE SPALI NA OGNJU."

Prema ovom Zakoniku, niko ne sme da se ženi bez blagoslova svog duhovnika, a ukoliko se to učini "takvi da se rastave". Ne samo da su zakonom uređivani bračni, već i seksualni odnosi, nego se kažnjavala i "blud među supružnicima".

Iako je Dušan ubrzo posle proglašenja Zakonika umro (1355), a srpska država uskoro došla pod Osmansko carstvo (1459), Dušanov zakonik je i dalje u narodu živeo, što najbolje dokazuju mnogi prepisi tog pravnog spomenika sve do 18. veka.

Rad na Zakoniku je započet odmah posle krunisanja Dušana za cara Srba i Grka 1346. godine. U samom nazivu svoje titule car Dušan je istakao svoju nameru da bude naslednik Vizantijskih careva, a Srpsko carstvo je trebalo da nasledi Vizantijsko carstvo.

Original Dušanovog zakonika nije sačuvan, ali postoji preko 20 prepisa.

Zakonik će biti upamćen kao vrhovni pravni akt koji je srednjovekovnu Srbiju uspostavio kao pravnu državu.

Pratite Stil magazin na facebook:
https://www.facebook.com/Stil.kurir.rs