- „Tihi” srčani udari često prolaze bez jasnih simptoma, a oko 45% svih infarkta spada u ovu grupu, uz veći rizik kod žena.
- Znakovi mogu biti nalik gripu, oticanje, prekomerno znojenje, bol u grudima ili širenje bola na vilicu, leđa i ruke.
- Rizik se smanjuje fizičkom aktivnošću, uravnoteženom ishranom, kontrolom pritiska, šećera i holesterola, kao i prestankom pušenja.
„Tihi” srčani udari, koji često protiču bez očiglednih simptoma, predstavljaju podmukao zdravstveni rizik.
Razumevanje „tihog” srčanog udara
Za razliku od dramatičnih prikaza, „tihi” srčani udar karakterišu simptomi koji su jedva primetni ili potpuno neprimetni. Ovi događaji, poznati i kao „nema” (tiha) ishemija miokarda, mogu ostati neprepoznati jer ne uključuju klasične simptome srčanog udara. Oko 45% srčanih udara su „tihi”, pri čemu je rizik veći kod žena.
Faktori koji dovode do pojave „tihog” srčanog udara
„Tihi” srčani udari su obično posledica ateroskleroze, stanja u kojem se u koronarnim arterijama nakupljaju holesterolski plakovi, što smanjuje dotok krvi u srce. Faktori rizika uključuju pušenje, ishranu sa visokim sadržajem soli, stres, dijabetes tipa 2, porodičnu istoriju srčanih oboljenja, preeklampsiju, kao i faktore povezane sa godinama i polom.
Prepoznavanje znakova „tihog” srčanog udara
Uporni simptomi slični gripu: Dugotrajni znaci koji podsećaju na grip mogu ukazivati na „tihi” srčani udar.
Oticanje i nadutost: Nakupljanje tečnosti usled slabe cirkulacije može dovesti do oticanja ekstremiteta i stomaka.
Prekomerno znojenje: Neuobičajeno znojenje, čak i kada je hladno, može biti znak upozorenja.
Bol u grudima i gorušica: Bol u grudima, koji se često pogrešno tumači kao probavna smetnja, može biti znak srčanog udara.
Bol na različitim mestima: Bol se može širiti na desnu ruku, vilicu, zube, stomak i leđa.
Neuobičajen umor: Ekstremni umor, praćen vrtoglavicom i otežanim disanjem, može biti znak srčanog udara.
Prevencija i lečenje
Fizička aktivnost: Počnite sa jednostavnim šetnjama, a zatim postepeno povećavajte intenzitet aktivnostima kao što su džogiranje, joga, ples ili vežbe snage.
Uravnotežena ishrana: Dajte prednost namirnicama bogatim vlaknima i omega-3 masnim kiselinama, kao što su sirovo povrće, losos, avokado i orašasti plodovi. Smanjite unos grickalica i slatkiša.
Kontrola telesne težine i zdravstvenog stanja: Pratite svoju telesnu težinu, nivo šećera u krvi, holesterol i krvni pritisak kako biste sprečili stvaranje aterosklerotskih plakova.
Prestanak pušenja: Duvan smanjuje dotok krvi bogate kiseonikom do vitalnih organa, čime se povećava rizik od srčanog udara.