- Vilerovi gobleni, nekada čest detalj u domovima širom bivše Jugoslavije, danas se na oglasima nude za nekoliko hiljada evra. Cena zavisi od motiva, očuvanosti, veličine i uloženog ručnog rada.
- Najtraženiji je motiv 'Poslednja večera', za koji pojedini prodavci traže više od 4.600 evra, dok su i drugi radovi poput 'Sisi' i 'Uskršnjeg jutra' veoma skupi.
Vilerovi gobleni decenijama su bili nezaobilazan detalj u domovima širom bivše Jugoslavije, a danas pojedini primerci na oglasima dostižu cene od nekoliko hiljada evra. Ipak, tražena cena ne mora nužno da znači i stvarnu tržišnu vrednost, već često odražava sentimentalnu vrednost, retkost motiva i hiljade sati uloženog ručnog rada.
Mnogi se i danas sa setom sećaju goblena koji su krasili zidove domova njihovih roditelja i baka. Posebno mesto među njima zauzimaju čuveni Vilerovi gobleni, koji su nekada bili simbol strpljenja, umeća i porodične tradicije. Danas se pojedini primerci pojavljuju na oglasima po veoma visokim cenama, pa tako prodavci za neke radove traže i po nekoliko hiljada evra.
Na hrvatskim oglasnicima mogu se pronaći brojni primerci sa visokim cenama. Za goblen „Poslednja večera“ pojedini prodavci traže više od 4.600 evra, dok se drugi primerci istog motiva nude za 3.000, 2.800 ili 2.150 evra. Gobleni sa motivima poput „Uskršnjeg jutra“ ili čuvene „Sisi“ takođe dostižu cene od 1.500 do 2.350 evra, dok se kolekcije više originalnih radova prodaju za slične iznose.
Ipak, stručnjaci napominju da oglašena cena ne predstavlja nužno i realnu vrednost na tržištu. Na cenu utiču veličina rada, retkost motiva, očuvanost, kvalitet rama, starost, ali i vreme koje je bilo potrebno da se jedan goblen izradi. Mnogi od njih imaju i neprocenjivu sentimentalnu vrednost, jer su nastajali mesecima, pa čak i godinama, u rukama članova porodice.
Priča koja traje više od 130 godina
Iza imena „Viler“ krije se kompanija sa dugom tradicijom. Jakob Viler osnovao je firmu 1893. godine u Berlinu, a već tada je putem oglasa u časopisima prodavao predloške i komplete za ručne radove širom Evrope, uključujući Balkan.
Kupci nisu dobijali samo šemu za vez, već kompletan materijal potreban za izradu, što se pokazalo kao veoma uspešan poslovni model. Prvi katalog pojavio se 1905. godine, a samo nekoliko godina kasnije firma je imala desetine hiljada kupaca.
Jedan od najpoznatijih motiva postala je „Poslednja večera“, koja je u ponudu uvedena 1933. godine, povodom 40 godina postojanja kompanije. Ovaj motiv i danas spada među najtraženije, a originalni kompleti za izradu mogu se kupiti po ceni od nekoliko stotina evra.
Jugoslavija – jedno od najvažnijih tržišta
Vilerovi gobleni bili su izuzetno popularni na prostoru bivše Jugoslavije. Prodavali su se putem kataloga, sajmova i trgovačkih predstavnika, a mnoge žene su sate i dane provodile izrađujući složene motive.
Upravo zbog toga danas se veliki broj starih goblena može pronaći u Srbiji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i drugim državama nastalim raspadom Jugoslavije. Mnogi od njih prenose se s generacije na generaciju i predstavljaju mnogo više od ukrasa – oni su deo porodične istorije.
Početkom osamdesetih godina Viler je dodatno usavršio tehniku takozvanog peti poen veza, koji je zahtevao izuzetnu preciznost. Neki radovi imali su čak 14 uboda na jednom centimetru, zbog čega su smatrani pravim umetničkim delima.
Od zlatnog doba do savremenog poslovanja
Ratovi devedesetih godina i promene na tržištu označili su kraj jednog velikog perioda za kompaniju. Interesovanje za ručne radove počelo je da opada, a firma je tokom godina menjala vlasnike i prolazila kroz brojne izazove.
Danas Viler posluje iz Austrije i svoje proizvode prodaje putem interneta. Kompleti za izradu goblena i dalje postoje, a njihove cene zavise od veličine i složenosti motiva.
I dok jedni u starim goblenima vide samo uspomenu na prošla vremena, drugi u njima prepoznaju umetnost, porodičnu tradiciju i vrednost koja se ne može meriti samo novcem. Zato nije neobično što se pojedini primerci danas čuvaju kao pravo malo blago.