- Pravi odmor ne znači samo odsustvo posla, već i mentalno isključivanje od radnih obaveza i stresa.
- Beskrajno skrolovanje i pasivno ležanje ne oporavljaju telo, dok više pomažu šetnja, disanje, tišina i aktivnosti koje daju osećaj veštine.
- Efekat godišnjeg odmora često nestaje već prvog dana povratka na posao, a presudniji je način provođenja slobodnog vremena od njegove dužine.
Subota je prošla u završavanju obaveza, a nedelja uveče u nervozi pred povratak na posao. Slobodnog vremena je bilo, ali pravog odmora nije.
Odsustvo posla ne znači nužno i oporavak. Psiholog Sabina Zonentag, koja istražuje stres i oporavak od rada, ukazuje na važnu razliku: da bismo se zaista odmorili, nije dovoljno samo prestati da radimo — potrebno je i psihološki se odvojiti od posla.
Iskustvo zaposlenih ljudi posle odmora
Psiholog Sabina Zonentag, koja godinama proučava oporavak nakon posla, pokazala je da za istinsko oslobađanje od nagomilanog stresa tokom večeri ili vikenda nije dovoljno samo fizički napustiti kancelariju – potrebno je i mentalno prestati sa vraćanjem na radne zadatke.
Osoba koja leži na kauču kod kuće, a u mislima dovršava imejl ili premotava neprijatan razgovor sa šefom, ne odmara se ništa više od nekoga ko sedi za radnim stolom.
Zonentag je takođe opisala obrazac koji je nazvala „paradoks oporavka”: što je osoba iscrpljenija, to ima manje resursa za pravilan oporavak – ona ne bira ono što ublažava napetost, već ono što u tom trenutku zahteva najmanje napora.
Obično je reč o besciljnom pregledanju sadržaja na internetu, što stvara iluziju odmora, ali ne isključuje nijedan od sistema odgovornih za stres.
Slična je situacija i sa godišnjim odmorom. Neka istraživanja pokazuju da se osećaj blagostanja i nivo energije zaista poboljšavaju tokom odmora, ali kod gotovo svih ispitanika taj pozitivan efekat potpuno nestaje već prvog dana povratka na posao.
Druga istraživanja navode da poboljšanje ne traje duže od nedelju dana ni u kom slučaju, pa čak ni kod dužih odmora.
Umaranje bez odlaska na posao
Zanimljivo je da dužina odmora gotovo da nije uticala na rezultate. Dve nedelje na moru nisu donele trajniji efekat od jedne – dugotrajnost efekta nije zavisila od broja dana, već od onoga što je osoba doživela tokom tog vremena: koliko je uspela da se opusti i ne razmišlja o poslu.
Zonentag i njene kolege identifikovali su nekoliko procesa bez kojih telo ne prepoznaje stanje kao odmor.
Psihološko isključivanje. Nemojte samo zatvoriti laptop, već prestanite da se mentalno vraćate na posao. U tome pomaže jedno pravilo: odredite tačno vreme kada poslovne prepiske i imejlovi nisu dostupni – čak ni na telefonu, pa makar i nakratko.
Opuštanje u pravom smislu te reči. Gledanje serija i prelistavanje sadržaja na društvenim mrežama nije opuštanje, već stimulacija niskog intenziteta: mozak nastavlja da obrađuje informacije, samo drugačije vrste.
Pravo opuštanje je ono koje smanjuje fiziološku napetost: lagana šetnja, kupanje, vežbe disanja, tišina.
Aktivnosti kada se mozak odmara
Aktivnost koja vam pruža osećaj da nešto dobro savladavate. Paradoksalno, jedan od najboljih načina za oporavak jeste upravo aktivnost. I to ona koja donosi opipljive rezultate: sport, ručni rad, kuvanje, učenje jezika.
Najvažnije je da osetite da ste u nečemu vešti i da to ne zavisi od vašeg posla.
Osećaj da sami upravljate svojim vremenom. Odmor koji je neko drugi isplanirao – ma koliko prijatan bio – telo doživljava drugačije od vremena koje ste sami izabrali. Stoga, nametnuti „planirani odmor” ima manji efekat oporavka nego isto toliko vremena provedenog po sopstvenom nahođenju.
Ako vašem odmoru nedostaje bar nekoliko od ovih elemenata, on može trajati koliko god želite, ali neće ispuniti svoju glavnu svrhu.
Problem nije u povremenom vikendu ili kratkom odmoru. Možete i udvostručiti trajanje odmora, a postići isti rezultat – kratkoročno poboljšanje koje će nestati već prvog ponedeljka.
Nije važna količina slobodnog vremena, već način na koji ga provodite. Sat vremena mirne šetnje bez telefona više doprinosi oporavku nego tri vikenda provedena u besciljnom prelistavanju sadržaja na društvenim mrežama pod uticajem stresa.
Pre nego što isplanirate sledeći duži odmor, proverite da li vaš vikend sadrži bar jedan element pravog odmora – a ne samo njegove formalne odlike.
Stil / Dzen