Strpljivo je čekao i pred oltar odveo onu koju je voleo: Kralj Harald V je preminuo samo dan pre nego što bi sa voljenom suprugom proslavio 58 godina braka

Ljubavna priča kralja Haralda i kraljice Sonje jedna je od lepših za koju javnost zna. Devet godina su se borili za svoju ljubav. Dodajte Kurir Stil u vaš Google izbor
Foto: RoyalPress Nieboer / AFP / Profimedia
  • Rekao je ili ona ili ću ostati sam
  • 9 godina su se borili za svoju ljubav
  • Imali su divan život do poslednjeg dana

Norveška je u žalosti, preminuo je voljeni kralj Harald V, koji je više od tri i po decenije proveo na prestolu lepe nordijske zemlje. Prethodnih dana javnost je bila veoma zabrinuta za njegovo zdravlje, s obzirom na to da je dugo bio bolestan i da je prethodnih nekoliko dana proveo u bolnici. U trenutku smrti je, sa svojih 89 godina, bio i najstariji monarh u Evropi.

Foto: Odd ANDERSEN / AFP / Profimedia

O mogućnosti abdikacije nije ni razmišljao, svoju kraljevsku zakletvu smatrao je doživotnom obavezom. Poslednje godine njegovog života obeležili su česti zdravstveni problemi, a javnost se najviše uplašila 2024, kada je, tokom boravka u Maleziji, zaradio infekciju.
Iako norveški dvor potresaju ozbiljne krize, posebno u vezi sa princezom Mete Marit i njenim sinom koji je trenutno u zatvoru, kralj Harald V uspevao je da zadrži prisebnost i odlučnost.

Uostalom, nacija ga je volela i duboko poštovala, jer je bio skroman bez obzira na titule, plavu krv i bogatstvo kojim kruna raspolaže. Zvali su ga "narodni kralj", a istorijske reforme i potezi koji su obeležili njegovu vladavinu doneli su skandinavskoj monarhiji prosperitet i uvažavanje. Čak i kada se palata u Oslu suočila sa najvećim izazovima, našašvi se na žestokom udaru posle objavljivanja Epstajnovih fajlova, naklonost prema samom Haraldu ni na trenutak nije oslabila.

Foto: Cornelius Poppe / NTB Scanpix / Profimedia

Posle Drugog svetskog rata, koji je porodica provela u egzilu, vratio se u Norvešku i nastavio obrazovanje, postavši prvi član dvora koji je pohađao državnu školu, kao i ostali građani. Da je drugačiji od ostalih vladara pokazao je i kada je, uprkos strogim pravilima, tradiciji i protivljenju svih, pred oltar odveo ženu koju voli, a ne neku koju bi mu, kao prestolonasledniku, drugi odabrali.

Početkom šezdesetih, po završetku univerziteta i vojne akademije, uputio se na Oksford, kako bi studirao istoriju, ekonomiju i politiku. Otpilike u to vreme pronašao je i ljubav svog života.

Na žurci kod prijatelja, davne 1959. godine, na prvi pogled se zaljubio u lepu Sonju Haraldsen. Studirala je engleski, francuski i istoriju umetnosti u Oslu, a u Švajcarskoj je stekla diplomu krojačice u želji da krene stopama svog oca. Devojka za primer, ali "obična" građanka. Kao takva, nije bila "dobra prilika" da bi postala supruga budućeg kralja.

Foto: Bjorn FINSTAD / AFP / Profimedia

Kada ju je Harald predstavio roditeljima, bili su oduševljeni i odmah su je pozvali u palatu na ručak. Međutim, čim je saznao da je Sonja njegova devojka, a ne prijateljica, kralj Olav naredio mu je da vezu što pre okonča. Navodno, monarh se plašio da bi njegov jedini sin mogao da abdicira i odrekne se prestola zbog ljubavi, kao što je učinio nesuđeni britanski kralj Edvard kako bi se oženio Volis Simpson.

Naredba nije bila dovoljna. U avgustu 1964, nakon brojnih tračeva kojima su se zabavljali evropski mediji, palata je izdala saopštenje da se prestolonaslednik neće oženiti građankom. Braku su se protivili i političari, a premijer je čak upozorio mladog princa da bi takva zajednica "mogla da izazove ustavnu krizu", piše Glossy.

Foto: ANNA ZIEMINSKI / AFP / Profimedia

Pritisnuti sa svih strana, Harald i Sonja više puta su raskidali. Ipak, nisu mogli ni da žive jedno bez drugog. Shvativši da nema drugog izbora i da dvor neće popustiti, princ je rekao kralju da će ostati sam do kraja života ukoliko mu ne dopusti da se oženi Sonjom. Ultimatum je izazvao tenzije i na dvoru i u parlamentu, jer, ako se krvna loza ne nastavi, monarhija bi jednog dana mogla da ugasi zajedno sa dinastijom.

Foto: RoyalPress Nieboer / AFP / Profimedia

Kako je vreme prolazilo, tako je strogi Olav polako popuštao. Na kraju je pozvao Sonju da im se pridruži na porodičnoj jahti, gde su ona i Harlad zajedno proslavili rođendane. Oboje su tada imali 30. Da li je bilo prekasno za brak prema tadašnjim shvatanjima? Bez obzira na sve, nisu odsutajali jedno od drugog. Strpljivo su čekali svoju priliku. I dočekali je. Ljubav na kraju uvek pobeđuje.

Posle devet godina neizvesnosti, kralj Olav dao je blagoslov sinu da zaprosi Sonju. Premijer je, s druge strane, izjavio da "vlada neće podržati brak, ali mu se neće ni protiviti".

Sudbonosno "da" izgovorili su 29. avgusta 1968. u katedrali u Oslu, pred oko 850 zvanica. Sonja, koja je tog dana postala princeza, nosila je venčanicu u stilu šezdesetih, ali su svi primetili da nije imala tijaru. Kralj je, pokazavši podršku sinu i snaji, dopratio mladu do oltara pošto je njen otac preminuo devet godina ranije.

U srećnom braku dobili su sina, princa Hakona koji je upravo postao kralj Norveške, i ćerku, princezu Martu. A kako život piše romane, ili u ovom slučaju bajke, kralj Harald V preminuo je samo dan pre nego što bi sa voljenom suprugom proslavio 58 godina braka.

 Stil/BlicŽena

This browser does not support the video element.

Petar Donić o tome zašto veštačka inteligencija može da učini administraciju bržom i jeftinijom: Zašto veštačka inteligencija može da učini administraciju bržom i jeftinijom? Izvor: Kurir televizija